Oxfam iha Timor-Leste, hamutuk ho nia parseiru sira no parte interesada prinsipál sira, sai uma-na’in ba Enceramentu projetu nian ka Wrap-up Event ba Projetu HAMRIIK – Hameting Resiliensia Inklusivu iha komunidade. Workshop ne’e halibur partisipante sira hodi reflete kona-ba realizasaun sira ne’ebé atinji ona durante tinan rua projetu nian, rekoñese kontribuisaun no kolaborasaun valiozu sira hosi parseiru, parte interesada, no komunidade sira, aprezenta rezultadu, lisaun sira ne’ebé aprende ona, no sustentabilidade ba tempu naruk nian.
Projetu ne’e hetan finansiamentu hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu (MFAT) Nova Zelándia nian liuhosi Oxfam Aotearoa ba períodu tinan rua hahú hosi Abril 2024 to’o Marsu 2026, ho valór totál NZ$ millaun 1,8. Projetu ne’e implementa liuhosi parseria entre Oxfam Aotearoa no Oxfam iha Timor-Leste (OiTL), servisu hamutuk ho organizasaun sosiedade sivíl lokál neen: parseiru sira ne’ebé baze iha Oe-cusse hanesan Assosiasaun Futuru Foinsa’e ba Sustentabilidade (A-FFOS), Binibu Faef Nome (BIFANO), Masine Neo Oe-Cusse (MANEO), no parseiru sira ne’ebé baze iha Dili hanesan, Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI), Permacultura Timor-Lorosa’e (PERMATIL) no Ra’es Hadomi Timor Oan (RHTO).
Projetu HAMRIIK dezeña atu hasa’e reziliénsia uma-kain rural sira nebe vulnerável, iha munisípiu Oé-cusse no Liquiça iha Timor-Leste ne’ebé hetan impaktu mudansa klimátika. Abordajen sira ne’ebé transformativu ba jéneru no inkluzivu ba defisiénsia sira integra iha projetu ne’e, hodi apoia no kapasita sira ne’ebé afetadu makas hosi mudansa klimátika iha Timor-Leste liuliu feto no ema sira ne’ebé moris ho defisiénsia. Projetu ne’e ho objetivu atu kria no promove rezultadu adaptasaun ba mudansa klimátika ne’ebé ekuitativu liu iha komunidade sira.
HAMRIIK adota aprosimasaun tolu: Primeiru, nia apoia uma-kain sira liuhosi fornese abilidade, koñesimentu no materiál ne’ebé presiza atu promove agrikultura nebe matenek ba klima (Climate Smart Agriculture) no hadi’a seguransa bee nian. Segundu, serbisu atu hametin kapasidade organizasaun parseiru lokál sira nian hodi dezeña no entrega abordajen adaptasaun ba mudansa klimátika ne’ebé transformativu ba jéneru no inkluzivu ba defisiénsia. Terseiru, projetu fasilita aprendizajen no evidénsia hodi eleva feto no ema sira ne’ebé moris ho defisiénsia nia lian, hodi promove sira nia partisipasaun iha prosesu foti desizaun iha uma-kain, komunidade no munisípiu nian ne’ebé relasiona ho adaptasaun ba mudansa klimátika.
Hanesan projetu ne’e to’o ona nia rohan, workshop ne’e fornese ambiente krusiál ida ba reflesaun no aprendizajen grupu nian. Partisipante sira, ne’ebé inklui membru sira hosi komunidade, reprezentante governu nian, organizasaun sosiedade sivíl, parseiru dezenvolvimentu sira, no estudante universitáriu sira, halo revizaun ba deskobrimentu importante sira, avalia realizasaun sira, no diskute kona-ba oinsá atu asegura katak projetu nia influénsia dura bainhira remata.
Iha mos rekomendasaun ne’ebé klaru atu dirije inisiativa sira iha futuru, lisaun ne’ebé aprende no dokumentadu ona, no koñesimentu komún sira kona-ba realizasaun projetu nian maka rezultadu sira ne’ebé hetan hosi workshop ne’e. Ida-ne’e mos enkoraja dezenvolvimentu planu tranzisaun ida ne’ebé garante kontinuidade efeitu nian, liuliu liuhosi hadi’a propriedade lokál no kolaborasaun parte interesada sira-nian.
“Liuhosi HAMRIIK, komunidade sira hasa’e ona abilidade no konfiansa atu lidera adaptasaun inkluzivu ba klima. Ami sente orgullu atu haree feto no ema ho defisiénsia sira lori mudansa tempu-naruk iha sira-nia uma-kain, komunidade, no prosesu foti desizaun lokál. Projetu nia realizasaun sira hatudu kbiit parseria, lideransa lokál, no aprosimasaun inkluzivu iha harii kompromisu rezisténsia klimátika hodi mantein, fó apoiu ba komunidade no parseiru sira atu sustenta no habelar serbisu sira-ne’e iha Timor-Leste laran tomak.” Pankaj Anand, Country Director, Oxfam iha Timor-Leste hateten.
Oxfam nafatin komprometidu atu servisu hamutuk ho komunidade no parseiru sira iha Timor-Leste hodi avansa no eleva transformativu ba jéneru, inkluzaun ba defisiénsia liuhosi promove sira-nia partisipasaun iha prosesu foti desizaun relasiona ho adaptasaun ba mudansa klimátika ne’ebé estabelese liuhosi Projetu HAMRIIK.