Reportajen Umbelina dos Reis
Semináriu nasionál ba kongresu RENETIL ba dala-IX , Reflete Pasadu afirma prezente no projeta futuru, tema: “Hametin konsiénsia kritika iha prosesu konstrusaun estadu no transformasaun nasional”, objetivu hosi kongresu dala-IX ne’e organizasaun rezisténsia sira presiza hametin unidade, solidariedade no kapasidade atu hamosu lideransa foun ne’ebé bele lori transformasaun nasionál no promove moris-di’ak ba povu Timor-Leste, tanba mudansa ne’ebé loos sei difísil atu akontese bainhira organizasaun sira kontinua fahe ba interese partidáriu no ambisaun individuál.
Magnifiku Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral hateten, depois povu ne’e atu hamnasa hodi sente ba moris iha restaurasaun independensia ba 24 anus nian, mais realidade too agora povu seidauk sente ba moris ida-ne’e, atu hateten deit katak organizasaun RENETIL la ba iha fatin-fatin maibe RENETIL iha fatin-fatin, depois iha fatin-fatin sira nia kontribuisaun saida, sira ida-idak ba iha ne’eba depende sira nia ideolojia. Bainhira hakarak envolve iha partidu depende ba pozisaun, maibe nia seidauk hetan pozisaun nia sei hamrok ba pozisaun no halo buat oin-oin hodi haluan tiha ideia no dotrina lo-loos hosi RENETIL nian.
“Ita ko’alia konaba transformasaun nasional, ohin ita nain hira ne’ebe halibur hamutuk iha fatin ida-ne’e prontu atu husik ita nia ambisaun no egoismu sira ka lae, nune’e ita bele ko’alia konaba konseitu transformasaun nasional. Tanba transformasaunn nasional ne’e ita transforma radikal mais sistematiku iha setór hotu ita bele husik ida-ne’e ka lae. Tanba RENETIL la ba iha fatin-fatin maibe RENETIL iha fatin-fatin no-fim ita iha fatin, ikus ita mak asegura buat sira-ne’e.” Dehan Magnifiku Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral, liuhosi seminariu nasionál kogresu RENETIL ba dala-IX, sabado,18/07.
Nia dehan, lider politiku nain sira ne’ebe iha tempu rezisténsia sai mentor ba ita depois mai ukun an restaura independensia ita ba sei apoiu nafatin bainhira sira mentor ba ita sala no la kumpri liafuan ne’ebe sira hateten iha tempu rezisténsia.
” Ita sira ne’ebe dau-daun ne’e tur iha salaun laran tenki servisu onestu, tanba dezenvolvimentu iha Timor-Leste lao too agora povu seidauk sente kontente no hamnasa, ita sira-ne’e kontribui no asegura mais mentor no lider politika nain sira ne’ebe uza ita iha tempu rezisténsia, mais too iha tempu ida-ne’e ita nafatin asegura mais ita la sente pekadu katak ita la halo Ita-nia povu kontente no hamnasa, ba ida-ne’e hau husu ba ita hotu kompainheru sira dau-daun ita hotu iha ne’e ita brani ka lae.” Nia dehan.
“Ohin kongresu RENETIL nia ba dala-IX ne’e ita hamrik husu deskulpa ba povu katak imi seidauk kontente no hamnasa ami mos kontribui asegura hela ba lider politika sira nia interese ne’ebe uza imi hanesan sira nia instrumentu ba sira nia interese politiku para bele hetan pozisaun no la kontribui masimu ba povu iha rai ida-ne’e. Ita nain hira ne’e prontu ka lae atu husu deskulpa ba povu ne’e hau sente susar. “ Nia salienta.
Nia dehan, se ita membru hanesan intelektual ne’ebe halibur an iha organizasaun ida lakohi rekoñese Ita-nia an, tanba ita mak apoiu hela lider politiku nia konseitu ida ne’ebe la lori povu ba moris kontente no hamnasa, depois ita lakohi hamrik husu deskulpa ba povu katak, hahu ohin ami halo komprimisu lakohi hamrik mesak depois ami hamosu figura ida hodi bele halo transformasaun ba rai ida-ne’e. Tan ne’e mak husu ba organizasaun sira hotu iha ne’e, se hakarak hamosu radikal ida tenki hamosu figura ida nune’e labele hakarak ba ukun hotu liuhosi organizasaun rezisténsia sira, se lae mehi sira-ne’e la sai realidade. Tanba liuhosi kongresu ita ko’alia buat oin-oin maibe no-fim ita labele halo ida-ne’e, tanba organizasaun rezisténsia hotu-hotu iha interese.
“Iha kongresu ne’e ita hotu bele halo reflesaun ba ita-nia an tanba ita hotu envolve iha laran, maibe nia persentajen mak la hanesan, nune’e ita tenki onestu no rekoñese ida-ne’e. Kongresu ida-ne’e provoka ita para oinsa bele transforma nasionál sai mudansa radikal. Ohin ita hotu ne’ebe halibur malu iha ne’e, laiha ema ida mak loos, maibe ita-hotu komete iha prosesu ida-ne’e.” Nia dehan.
Nia konklui, ba kompainheru sira hotu ko’alia konaba transformasaunn nasional mai ho konseitu no paradigma tolu, bele ka lae ita halo transformasaun ba ekonomia, tanba dau-daun iha Timor-Leste sistema ekonomia lao ladun diak, selai hosi mina no gas, nune’e balun mos seidauk kontribui ba selu taxa no selu-seluk tan.