Reportajen David da Costa
Timor-Leste enfrenta ameasa boot hosi rede scam call center no krime organizadu transnasionál, tuir relatóriu monitorizasaun Organizasaun Naun Governamental Hali ba Dame (HABADA), ne’ebé hatudu katak desmantelamentu sentru fraude 12 no detensaun ema 409 hosi PNTL no PCIC la’ós kazu izoladu, maibé parte hosi rede krime ne’ebé organiza ho estrutura no finansiamentu metin.
Diretór Ezekutivu Organizasaun Naun Governamental Hali ba Dame (HABADA), Abel Amaral, hateten, Timor-Leste enfrenta ameasa boot hosi rede scam call center no krime organizadu transnasionál, Tanba ne’e HABADA alerta katak buat ne’ebé UNODC previne tinan ida liubá agora komesa mosu ona iha Timor-Leste. Tanba ne’e, organizasaun ne’e konsidera katak resposta Estadu tenke la’ós de’it liuhosi operasaun polísia bainhira akontese kazu, maibé presiza estratéjia preventivu no koordenasaun permanente entre instituisaun relevante sira.
“Saida maka UNODC fó sai besik tinan ida liu ba, agora ita haree daudauk iha Timor-Leste iha semana tolu ikus ne’e husi operasaun polísia nian. Nune’e HABADA argumenta liután katak tenki haforsa estratéjia neʼebé orienta ba prevensaun duké operasaun reativa de’it,” dehan, Diretór Ezekutivu Hali ba Dame (HABADA), Abel Amaral, liu-husi Konferensia Imprensa iha Rua Tali Laran 1, Comoro, Tersa 21/07.
Tanba iha rezultadu monitorizasaun ne’ebé organizasaun halo hatudu Timor-Leste agora daudaun hasoru ameasa ida boot hosi operasaun jogus online no scam call center. Relatóriu ne’e bazeia ba operasaun Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) no Polícia Científica de Investigasaun Kriminal (PCIC) ne’ebé, entre 26 Juñu to’o 19 Jullu 2026, desmantela sentru fraude 12 iha munisípiu Dili no Liquiçá, no detén suspeitu hamutuk ema nain 409.
Nia hatuir, kazu sira ne’e la’ós akontesimentu izoladu, maibé hatudu iha indikasaun forte katak iha rede krime organizadu ne’ebé opera ho estrutura, finansiamentu no sistema lojístiku ne’ebé metin. Relatóriu monitorizasaun identifika katak operasaun ida-idak involve ema husi na’in 2 to’o 99, no maioria fatin ne’ebé desmantela utiliza rezidénsia alugadu, armazén no otel hanesan sentru operasaun.
Relatóriu mos hatudu katak maioria suspeitu sira ho nasionalidade xineza, no iha kazu rua iha Liquiçá involve sidadaun indonéziu sira. Polísia konfiska ekipamentu barak, inklui komputadór 88 no laptop 13 iha Bebonuk, no iha Metiaut identifika uma ida ho kama 43 ne’ebé prepara hanesan dormitóriu ba traballadór sira. Situasaun ida ne’e hatudu katak operasaun fraude ne’e presiza investimentu kapital boot no organizasaun ne’ebé di’ak.
“Infraestrutura ne’ebé identifika iha Timor-Leste hanesan rezidénsia alugadu, armazén, otel no sistema dormitóriu ba ema barak, hanesan loos ho modelu operasaun fraude ne’ebé dokumenta ona hosi Gabinete Direitus Umanus Nasoins Unidas (OHCHR) iha Kamboja, Myanmar no Laos. Tanba ne’e, organizasaun ne’e preokupa katak balun husi ema ne’ebé detidu bele sai vítima tráfiku umanu, la’ós de’it membru rede krime nian. Ho nune’e, HABADA husu atu halo investigasaun kle’an hodi identifika vítima potensial sira no fó protesaun ba sira,” nia dehan.
Nia esplika, deskobrimentu HABADA nian mos suporta alerta ne’ebé antes ne’e fó sai hosi Gabinete ONU ba Droga no Krime (UNODC), ne’ebé iha Setembru 2025 aviza katak rede krime organizadu transnasionál, inklui grupu ne’ebé iha ligasaun ho 14K Triad, uza investimentu estranjeiru hanesan dalan atu infiltra iha Timor-Leste.
Relatóriu OHCHR iha Fevereiru 2026 mos hatudu katak iha Sudeste Aziátiku ema hamutuk besik 300.000 sai vítima tortura, servisu forsadu no tráfiku umanu ne’ebé liga ho operasaun scam center sira.
Tanba ne’e, HABADA mos rekomendasaun ba Governu atu estabelese Taskforce Multi-Setoriál ida ka reforsa Komisaun Interministeriál ba Seguransa hodi koordena resposta entre PNTL, PCIC, Servisu Migrasaun, Servisu Intelijénsia, Ministériu Interior, Ministériu Turizmu no Ministériu Negósiu Estranjeiru.
Nune’e mos rekomenda atu halo revizaun urjente ba politika vistu no kontrolu fronteira, hasa’e transparénsia kona-ba prosesu judisiál ba sidadaun estranjeiru sira ne’ebé detidu, no hametin investigasaun kona-ba ligasaun entre kazu oioin atu identifika rede krime organizadu ne’ebé iha kotuk.
No rekomenda mos ba PNTL no PCIC, atu hametin koordenasaun ho Servisu Migrasaun liuhosi prosedimentu operasionál padrãu (SOP), estabelese ekipa investigasaun espesializadu no envolve Komisaun Luta Anti-Tráfiku Umanu (KLATU) atu identifika no proteje vítima sira.
Enkuantu ba parseiru dezenvolvimentu internasionál sira, organizasaun ne’e husu atu fó apoiu tékniku, partikularmente iha área forense dijitál no investigasaun finanseira, no hametin kooperasaun ho autoridade sira iha Xina, Indonézia no Kamboja.
Nia dehan, Tanba Timor-Leste iha oportunidade importante atu hatudu ba komunidade internasionál katak bele proteje nia sidadaun, ekonomia no reputasaun nasaun hosi ameasa krime organizadu transnasionál.
Maibé, ida ne’e sei la bele atinje se instituisaun Estadu sira la hametin koordenasaun no implementa medida preventivu ne’ebé sustentável, tanba operasaun izoladu de’it la to’o atu hasoru tipu krime ne’ebé sai tan kompleksu no transnasionál.