Reportajen: Filomena da Conceicao & Joanina Casemiro
Timor-Leste restaura ona nia independensia ba dala 24 maibe, problema Dezempregu kontinua akontese nune’e, halo joven barak mak kontinua sai ba buka servisu iha rai seluk, tanba susar atu hetan servisu iha nia rai rasik.
Joven, Natalino de Araujo nuudar finalista husi Universidade Nasional Timor-Lorosa’e (UNTL), hato’o nia esperansa ba loron restaurasaun indenpensia ba dala 24 refere hateten katak Governu presiza Kria Investimentu ba joven sira no tenke Rezolve Problema Dezempregu iha Timor-Leste
“Hanesan joven mensajem importante ne’ebe Mak hakarak husik Hela ba ukun nain Sira maka investimento ba joven ne’e tenke importante kada governasaun, tamba estatistikamente populasaun Timor Leste 80% maioria joven, husi numeru ne’ebe Mak as parte ida, bele sai potensia ba dezemvolvimento nomos iha parte seluk bele sai mos impedimento ba proseso dezemvolvimento depende ba estado mobiliza Nia kapasidade no rekursus hotu hodi prioritiza joven Sira”, Esplika Natalino ba Neon Metin
Nia hatutan, hakarak kongratula povo doben Timor-Leste ne’ebe mak selebra Tan loron Aniversario restaurasaun independensia ba Dala XXIV iha 20 maio tinan Ida ne’e, hanesan momento importante Ida ne’ebe atu relembra fila fali luta no sakrifisio povo Timoroan sira nian hodi hetan ukun rasserbisu
Durante tinan 24 restaurasaun independensia, Timor Leste konsegue halo ona buat barak hanesan kria estabilidade politika, konstrusaun instituisaun estado, edukasaun, saude, no infraestrutura baziko Sira seluk.
“Ita mos tenke rekonese katak area importante balun maka Ita seidauk atinji, liu Liu atu rezolve problema baziko Sira ne’ebe Mak joven Sira hasoru hanesan saida Mak dadaun ne’e akontese numeru dezemprego kontinua sae ba bebeik estatistikamente ona 5,1%, no oportunidade servisu ne’ebe limitado enkoraja joven barak tenke buka serbisu iha rai liur, hanesan iha reinu unido, Korea do sul, Australia Liu husi programa migrasaun ba serbisu”, hatuir Natalino ba Neon Metin
Maske nune’e, laiha politika Ida forte ba tempo naruk Kona ba dezemvolvimeto rekursus umanus no reforma mercado trabalho, Timor Leste iha risku lakon potensia produtivo husi jerasaun foinsa’e Sira.i wainhira Ita lakon ona potensia produtivo husi jerasaun foinsa’e Sira maka Ita sei atinji mehi eroi da Patria Sira nian ne’ebe Mak sai misaun lulik ne’ebe Sira luta katak liberta patria no povo Ida total no kompleto, tamba futuro RDTL Ida ne’e joven Mak sei hola papel atu asume iha dekada Sira tuir mai.
Iha fatin hanesan Akademista Francisca Claris Berta de Jesus “Bere-Ati” Hatoo mos ninia esperansa ba Neon Metin katak, Timor-Leste hetan indepensia nee sura ema hotu nia kontribusaun maibe governu ohin loron la trata povu ho dignu tanba halo viksaun hodi haterus povu barak nia Vida moris
“Ha’u Nia Perspetiva jerál ba Loron indepéndensia RDTL ba dala-24 Ne’e sente orgulho Tebes Liu” hare mudansa no desenvolvimento ne’ebé Kontinua lao Iha rai laran maibé infelizmente sente triste mós hare governasaun agora nian ne’ebé lá trata populasaun ho digno ligado Ho eviksaun ne’ebé halo ho Razaun desenvolvimento maibé parte lakoi atu Kria Uluk kondisaun hodi fó terus ba nia Povo sira”
Nia esplika, Husu ba Governo Atu Kria Kampu Trabalho ba Populasaun sira Liu” iha sira Nia área Rasik Hodi Nune’e Bele Hatudu Kualidade Servisu ida ne’ebé profissional no garante katak the right men in the right place.
“Kria Formasaun profissional no Kampu trabalho ba jovem agora liu” garante katak depois de remata estudo Iha area profissional sira bele garantia Ona no labele atu kontinua sai ba servisu Iha rai liur”, nia hatutan
Aliende ne’e, Akademista Nelia Menezes Soares hatuir mos ba Neon Metin katak 20 de maio hanesan loron istriku Timor nian nunee, importante ba Timor oan hotu atu valoriza Timor Iha fatin ne’ebe Deir.
“Hau nia perspetiva ba loron restaurasaun Independensia maka loron ida ne’e hanesan loron ne’ebe lori esperansa ba nasaun Timor-Leste tanba bele sai husi invazaun no konsege hetan ukun rasik an, loron refere hanesan reflesaun ba Timor oan hotu atu nafatin valoriza Timor iha fatin ne’ebe deit”, dehan Nelia
Hanesan joven hakarak tebes governu fo prioridade ba nasaun nia importansia, liu-liu investe iha joven potensial nia talentu no kria programa ne’ebe inklui joven husi parte hotu iha Timor atu kria atividade ne’ebe lori moris diak ba Timor oan hotu. Presiza empodera no fo motivasaun barak ba foinsae sira atu bele kria servisu ba sira nia an, no kontribui ba ekonomia rai laran.
“Hau nia mensagen ba governu mak presiza empodera makas joven sira iha area rural atu joven sira hotu iha oportunidade hanesan asessu ba edukasaun no iha kuinesimentu ne’ebe naton atu apoiu sira nia desizaun iha sira nia futuru”, Nia hakotu










