Reportajen Zevonia Vieira
Ho dezastres naturais ne’ebé tinan-tinan ita hasoru, Governu tenke iha korajén hodi asumi sala ne’ebé halo ona no korrije ho apoiu husi teknolojia no siénsia. Ida ne’e hanesan oportunidade ida hodi Governu aproveita hodi halo ordenamentu territóriu ida ne’ebé integradu, sériu no seguru. Define loloos fatin ba abitasaun, fatin ba agrikultura no pekuária, zonas komersiais no industriais, área ba adminsitrasaun no edifísius públikus, zonas de lazer hanesan jardin no parke
Siklone Seroja ne’ebe akontese iha loron 4 Abril hamosu tristeza boot ida ba povu Timor, tanba ema barak afeta hosi inundasaun boot ne’ebe konsege halakon ema nia vida.
Iha selebresaun loron restaurasaun 20 de Maiu ba dala 19, Prezidente Republika, Dr. Francisco Guterres Lu Olo fo hanoin hikas trajedia ne’ebe akontese.
Lu Olo dehan ita labele haluha dezastre natural ne’ebé akontese iha fulan kotuk, 4 Abril. Udan boot rezulta bee sa’e maka’as no provoka inundasaun iha munisípiu Dili no mós iha munisípiu seluk hanesan Manatuto, Baucau, Viqueque, Covalima, no seluk tan. Ho inundasaun no ho forsa bee nian infraestrutura barak mak monu no estraga total, hanesan ema nia uma, edifísiu públiku no infraestrutura bázika públika barak hanesan dalan no pontes.
“Ema barak lakon sira nia uma no sasán tomak no, to’o ohinloron, seidauk iha uma di’ak ida hodi fila fali ba. Triste liután, ita-nia ema mate no lakon, hamutuk nain 41”, dehan Prezidente Lu Olo, 20/05.
Prezidente Republika hateten nu’udar nasaun no povu ida, ita iha ona esperiénsia naruk ida, hodi hasoru dezafiu boot no ho barani, ho matenek, ho sakrifísiu no dedikasaun tomak, uza rekursus ne’ebé iha hodi muda situasaun. Iha tempu funu nian, ita uza rekursus ne’ebé disponível iha momentu ne’ebá, kilat balun husi tempu portugés, kilat no kilat musan ne’ebé kaptura husi inimigu, rádiu ki’ikoan ne’ebé konsege hetan hodi rona notísia husi rai-li’ur, hakerek surat ho lian portugés hodi inimigu labele deteta, tanba meiu komunikasaun seluk laiha no dala barak lori fulan ba fulan atu to’o iha nia destinatáriu. Maibé, dalan sira ne’e hotu mak ita uza hodi alkansa ita-nia objetivu final, ukun rasik an, ne’ebé ohin ita selebra.
“Ohin ita tenke hateke ba situasaun ne’ebé ita hasoru no halo refleksaun klean ida kona-ba ita-nia País ne’ebé ita harii dadaun”, dehan Lu Olo.
Nia haforsa liutan dezafiu sira ne’ebé ita hasoru, hanesan dezafíu polítiku, sosiál, pandemia, dezastre natural labele trava ka impede ita hodi nafatin kontinua ita-nia erói no eroína sira-nia mehi hodi harii sosiedade ida ne’ebé livre, demokrátika no justa. Sosiedade ida ne’ebé sidadaun sira moris ho haksolok. Ao kontráriu, iha adversidade nia laran mak ita tenke matenek hodi analiza no diskute dalan ne’ebé ita lao hela, identika no asume sala ne’ebé ita halo ona no ho responsabilidade buka meius atu hadi’ak buat ne’ebé tenke hadi’ak no halo foun buat ne’ebé importante hodi dezenvolvimentu bele lao nafatin ho kualidade no sustentabilidade.
“Tempu agora no ba oin sei nafatin dezafia ita-nia kapasidade hanoin no halo ho di’ak! Sei laiha milagre! Maibé, hamutuk ita bele hadi’ak no haburas”, dehan Lu Olo
Prezidente mos hateten tinan-tinan governu investe hela iha rekursus umanus hodi garante bolsa estudu ba sidadaun barak hodi sira bele buka matenek iha universidade sira iha rai-laran no iha rai-li’ur hodi hasai espesializasaun iha área ne’ebé importante ba dezenvolvimentu iha ita-nia País.
Nune’e retornu ne’ebé ita hetan husi investimentu ida ne’e, mak ohinloron ita iha kuadrus barak formadu iha área oin-oin, ho experiénsia ne’ebé sira hetan iha País sira seluk. Será ke rekursus umanus ne’ebé ita prepara ona, iha kondisaun hodi aplika sira-nia espesialidade iha prosesu dezenvolvimentu nian? Ka ita presiza tan kondisaun sira seluk, liuliu transmisaun valores ne’ebé lori ita to’o mai agora? Ida ne’e refleksaun importante ida ne’ebé governante sira tenke halo ho onestidade. Ita hotu nia kontribuisaun importante ba ita-nia País.
“Laiha dalan seluk, ita tenke hatene uza siénsia no teknolojia, rekursus umanus no finanseirus ne’ebé ita iha hanesan baze atu define no aprova polítikas públikas, hanesan ordenamentu territóriu, abitasaun públika, saúde públika, asesu ba bee-moos no saneamentu, edukasaun ho kualidade, asesu ba informasaun, asesu ba internet no forma komunikasaun seluk”, dehan Lu Olo
Prezidente fo hanoin ba Governu hodi uza kuadru tékniku sira ho apoiu husi ita-nia parseiru dezenvolvimentu hodi identifika zonas risku nian.
“Importante mós katak ita define área ne’ebé adekuada ba agrikultura no pekuária no investe maka’as hodi moderniza no hasae ita-nia produsaun interna. Ho nune’e ita bele garante empregu ba ema barak no ita bele mós garante seguransa alimentar”, dehan Xefe Estadu
Ho dezastres naturais ne’ebé tinan-tinan ita hasoru, Governu tenke iha korajén hodi asumi sala ne’ebé halo ona no korrije ho apoiu husi teknolojia no siénsia. Ida ne’e hanesan oportunidade ida hodi Governu aproveita hodi halo ordenamentu territóriu ida ne’ebé integradu, sériu no seguru. Define loloos fatin ba abitasaun, fatin ba agrikultura no pekuária, zonas komersiais no industriais, área ba adminsitrasaun no edifísius públikus, zonas de lazer hanesan jardin no parke públiku sira, no seluk tan hodi promove dezenvolvimentu fíziku ida ne’ebé loke dalan ba sidadaun hotu moris iha armonia no seguransa laran.
“Bainhira ita kontinua nafatin halo konstrusaun oin-oin iha bee- dalan, hanesan iha mota ninin, iha área Tasitolu nian, no seluk tan, ka nafatin la respeita natureza, mak tinan-tinan ita sei hasoru dezastre hanesan no at liután, ita sei lakon ema nia vida beibeik”, Prezidente konklui