Home Justisa Kazu Topu Honis, Angelina: Entidade Sira Tenke Hakru’uk no Respeita Desizaun Tribunal

Kazu Topu Honis, Angelina: Entidade Sira Tenke Hakru’uk no Respeita Desizaun Tribunal

0
1569

Vice PPN Maria Angelina Sarmento. [Foto: Francisco JDA | 27.03.2020]

Reportazen Zevonia Vieira

Kazu violasaun sexual iha Topu Honis hasoru RD determina ona iha loron 25 Novembru, nune’e Tribunal sei lee leitura final iha loron 21 Dezembru 2021 ba públiku relasiona ho kazu refere.

Iha ámbitu Orsamentu Jeral Estadu 2022 (OJE), Vice Prezidente Parlamentu Nasional no nu’udar deptada husi bankada Partidu Libertasaun Popular, Angelina Sarmento hato’o deklarasaun katak

Importante tebes atu aloka osan ba setór judisiáriu, tanba ho fasilidade ne’ebé di’ak, mak bele fasilita órgaun judisiáriu sira nia serbisu no dignifika tribunal.

“Nune’e iha oportunidade ida ne, liuhusi debate OGE ba tribunal nian no ho tranzmisaun direta ida ne’e, ha’u hakarak hato’o mensajen ba públiku konaba kazu Topu Honis iha Oe-cusse, ne’ebé prosesu la’o ona iha Tribunal, no iha semana oin desizaun ba kazu refere tribunal sei fo sai”, dehan Angelina Sarmento, iha plenaria Parlamentu Nasional, 13/12.

Nia afirma katak independentemente ba desizaun saida deit mak tribunal sei fo sai, “ami hakarak husu ba entidade sira hotu tenki hakruuk no respeita ba desizaun tribunal, labele iha ameasas ka intimidasaun ba autor judisial sira, reprezentante vítima no ba labarik, jovem feto no mane, membro komunidade no se-se deit mak involvido iha kazu ne, atu respeita justisa hodi kontribui haforsa Estado de Direito e Democrátiku”.

Prosesu krime prosesu ida ne’ebé ketak hosi prosesu dixiplinár hosi Igreja rasik. Haree ba prosesu dixiplinár hosi Igreja Katólika, hatún tiha ona dezde Novembru 2018 sentensa demisaun hosi klériku hasoru Richard Daschbasch tanba komete abuzu seksuál hasoru labarik ne’ebé hetan mahon iha orfanatu Topu Honis iha Oecusse ne’ebé Richard nu’udar Diretór. Tuir informasaun hosi Núncio Monseigneur Marco Sprizzi, sentensa hosi Kongregasaun Doutrina Fé nian, desizaun hakotu ona labele kansela.

Tuir Lei Timor-Leste nian, Kastigu tuir Kódigu Penal ba kada krime abuzu seksuál ba menór (artigu 177 Kódigu Penal) prizaun entre tinan 5 to’o 20 bainhira ho menór tinan 14, no kastigu krime pornografia infantil (artigu 176) mak prizaun entre tinan 3 no 10. Maibé haree ba lei, kastigu máximu akumuladu mak tinan 30.

Akuzasaun hasoru eis-padre RD mak hanesan kazu abuzu hasoru labarik ne’ebé ho númeru vítima a’as liu iha Timor-Leste to’o ohin loron.

Timor-Leste iha prevalénsia a’as violénsia hasoru feto no labarik feto, no tuir dadus ofisiál liu 1/3 hosi feto sai vítima violénsia doméstiku iha sira-nia moris no ho 75% feto no mane hanoin katak laen ida bele iha justifikasaun atu baku ninia fein. Dadus mós hatudu maiór parte hosi feto no labarik feto vítima violénsia la fó-sai sira-nia esperiénsia nu’udar vítima violénsia. Timor-Leste aprova ona Planu Nasionál kombate Violénsia Bazeia ba Jéneru 2017-2021 ne’e bé agora dadaun sei iha revizaun hodi aprova planu foun ba períodu 2022-2027.

NO COMMENTS