Home Notisia DNEE Halo Briefing Ba Traballadór Timoroan Antes Ba Servisu Iha Austrália Tinan...

DNEE Halo Briefing Ba Traballadór Timoroan Antes Ba Servisu Iha Austrália Tinan Ne’e

0
591

iresaun Nasionál Empregu Exterior (DNEE), ohin 10 Fevereiru, realiza Pre Departure Briefing (PDB) ba kandidatu traballadór. [Foto: Umbelin | 11.02.2022]

Reportajen Umbelina dos Reis

Sekretaria de Estado da Formação Profisionál e Empregu (SEFOPE), liu hosi Diresaun Nasionál Empregu Exterior (DNEE), ohin 10 Fevereiru, realiza Pre Departure Briefing (PDB) ba kandidatu traballadór Timoroan 86 ne’ebé mak atu arranka ba servisu iha Austrália tinan ne’e.

Diretór DNEE, Filomeno Soares, iha diskursu ne’e hateten atividade preparasaun tinan 2022 nian iha faze daruak nian, hala’o atividade preparasaun antes traballador sira partida hosi Timor ba Austrália. Nia dehan objetivu ne’ebé mak agora da-dauk SEFOPE através ho Sekretariadu Diresaun Nasional Empregu Exterior hala’o ba dala rua, kuaze tinan 1 ka 2 la halo mobilizasaun ba Austrália.

“Tanba ita boot sira hatene katak durante surtu covid-19 ne’e afeita atividade mobilizasaun tanto traballador sira ba Austrália no mos ba Korea, esforsu ho ekipa negósiu ne’ebé parte hosi governu Austrália konsege fo autorizasaun ba empregador sira, oinsá mak loke dalan nafatin ba ita nia traballadór sira husi Timor,” dehan Diretór Filomenu, 10/02.

Nia hatutan, liu hosi DNEE hala’o preparasaun ba traballador sira antes atu sai hosi Timor, evolusaun hosi empregador ne’ebá hatete mai ita katak presija halo mudansa informasaun balun ke ita boot sira presija ajusta.

“Iha formasaun ne’e mak ita bo’ot sira hatene di’ak liu tan husi ita nia formador sira ne’e, oinsá mak lori ita boot sira ba Austrália. Kada tinan governu iha planu anual tarjetu ba traballador sira na’in hira mak haruka ba servisu iha Austrália no ba Korea. Bazeia ba planu ida ne’e, dudu ami sai maduru no ami servisu maka’as liu tan, oinsá mak bele tuir tarjetu ne’ebé mak ami tau ona iha planu,” nia Dehan.

Nia hatete PDB ne’e informasaun báziku ida para atu lori ita boot sira sai kandidatu servisu hodi adopta sistema iha rai li’ur, se lae ita ba halo tuir ita nia hakarak de’it ho karakterístika iha uma no iha ita nia rai laran ne’e.

“Problema apsconder sai isu boot ida ke mai ami ekipa ida ne’e, SEFOPE oinsá mak bele buka solusaun apsconder, tanba ida ne’e ejizensia hosi governu Austrália katak ita boot sira ami bele simu maibé bele rezolve problema sira hanesan ne’e tanba, investimentu ba foti ita bo’ot sira mai ne’e ami lakon osan barak,” tenik Diretor Empregu Exterior.

Nia hatutan tan, ba traballador sira ne’ebé hetan ona oportunidade hanesan ne’e, tenki aproveita ho di’ak, “ikus liu ha’u hatete ba imi dixiplina ba ita boot sira nia família tanba ami hosi team ida ne’e kuaze mobilizasaun hahú hosi 2019 ami rezolve problema kaben na’in ne’e mak barak demais,” nia hatete iha 15.000 mil kandidatus ne’ebé mak interese atu ba servisu iha Austrália.

Traballador sira ne’e sei servisu iha programa rua, Programa Seasonal Worker (SWP) no Programa Pacific Labour Scheme (PLS). Traballador SWP durasaun mínimu fulan 9 ne’e iha ema na’in 22, feto nain 6 mane 16, programa PLS ba traballador sira servisu mínimu durasaun fulan 5, maximu fulan 9, ne’e iha na’in 64, feto 25, mane 39 hamutuk 86 pesoas.

“Sira sei aranka depende ba sira nia dokumentus no tiket, sé preparadu hotu ona fim de Fevereiru ne’e ekipa balun bele aranka ona iha tempu badak,” hakotu Diretor DNEE.

NO COMMENTS