Reportajen Joselina dos Santos
Forum Organizasaun Naun-Governamental Timor-Leste (FONGTIL), servbisu hamutuk ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), hodi realiza dialogu kona-ba atu partilla informasaun sobre papel hodi bele termina serbisu ne’ebé mak iha VIII Governu Konstitusionál nian.
Iha Diálogu ne’e, reprezentante Diretór Interinu FONGTIL, Lourenco T. Ximenes Lopes hatete FONGTIL agora iha situasaun tranzisaun atu rekruta Direitor foun, espera katak no fim de Fevereiru FONGTIL iha ona Diretór foun.
“Ita nia objetivu jerál husi enkontru ne’e hanesan partilla informasaun husi mandatu serbisu SEKOMS nian mai ita ejioza, tanba ida ne’e ba mandatu dahuluk husi VIII Governu nian,” dehan Diretór Interinu FONGTIL iha Salaun Fongtil Caicoli, 15/02.
Hafoin enkontru, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal dos Reis “AKARA” hatete halo dialogu oituan ho ONG sira ne’ebe organiza husi FONGTIL, atu partilla informasaun kona-ba politika no planu SEKOMS nian área, maibe iha dialogu ida ne’e mos nakloke ba perguntas sira kona-ba prioridade Governu nia politika alokasaun orsamentu governu nian.
“Tanba SEKOMS hanesan kanál informasaun governu ba sidadaun, diálogu ida ne’e interese entre Sosiedade Sivil ho Governu, tanba sosiedade sivil parseiru estratéjia governu nian, sira mak tau matan ba governu nia kontrolu sosial servisu Sekoms nian,” Dehan SEKOMS.
Governante ne’e hatutan, liu hosi diálogu ohin ne’e espera katak bele regula komunikasaun entre sosiedade sivil ho governu nune’e bele la’o di’ak i bele ajuda sira nia advokasia hodi bele tulun governu.
“Ha’u dehan ba sosiedade sivil tenke ativu no halo advokasia katak, media hanesan meius komunikasaun ne’ebe sira bele utiliza media advokasia iha festa demokrasia ida ne’e, tanba ita hakarak edukasaun sivika ne’e sa’e tan atu bele fo konxiénsia no informasaun di’ak ba ita nia sidadaun atu sira bele partisipa ativu iha eleisaun,” dehan Akara
Nia dehan, atu hili no vota ba lider nasionál sira, presiza partisipasaun ou edukasaun sivika oinsa sidadaun idak-idak hatene nia direutu no prosesu.