Ema ho Defisiénsia Matan (EhDMT) hosi Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor-Leste (AHDMTL) iha Manleuna, Díli, hato’o sira nia esperansa ba Prezidente Repúblika foun, ne’ebé sei eleitu mak tenke harii sosiedade no edukasaun ida inkluzivu ba ema hotu, no tau matan ba Ema ho Difisiensia (EhD) sira ne’ee buka moris iha dalan ninin, tanba sira konsidera hirak ne’e mak nu’udar moris di’ak ne’ebé sira bele sente.
Defisiénsia matan, Carceres Nunes Arcatura, idade 24, nu’udar membru AHDMTL, no atuál estudante UNTL hosi munisípiu Manufahi hato’o, hanesan ho juventude defisiénsia seluk iha Timor-Leste, ha’u nia esperansa ba Prezidente Repúblika nai’n 16 ne’ebé mak iha kapasidade ne’ebé mak intelektuál, iha koñesimentu barak no esperiénsia barak nivel diplomasia,
“Ita espera atinje mehi ne’ebé mak ema defisiénsia iha, hakarak lori sosiedade ne’e ba sosiedade inkluzivu liu, tanba iha KRDTL iha artigu 16 ne’ebé ko’alia ona katak ema hotu hanesan iha lei nia oin, la hare ba rasa ka la hare ba kor ho relijiaun, no mos objetivu dezenvolvimentu sustentável ne’ebá hatete ona katak, labele husik ema ida iha kotuk, signifika ema hotu hanesan,” dehan Carceres nia esperansa.
Nia hatutan EhDM nia esperansa ba Prezidente foun hodi harii sosiedade ida inkluzivu no la’os fo karidade no solidariedade ba ema defisiénsia, maibé pelu menus fo oportunidade ba ema ho defisiénsia liu husi aspetu edukasaun, ne’e nia konsidera mak importante tebe-tebes. Nia dehan Ema ho Defisiénsia ho pursentu aas hetan 38.000 mil i tal, nia konsidera ne’e la’os oi-tuan, “ita espera ema ho defisiénsia aumenta ba bei-beik, no ema ho defisiénsia nia presiza mak edukasaun.” Nia dehan artigu 21 rasik hakerek katak estadu iha devér no responsabilidade atu proteje no asegura ho ema defisiénsia.
“Maibé tinan 22 ona artigu ida ne’e seidauk reflete loloos situasaun real ne’ebé mak ita hare seraque iha planu dezenvolvimentu nasionál iha tinan 2011-2030 no mos planu estratéjiku tau hotu iha ne’ebá katak ema hotu tenke moris iha rendimentu ne’ebé médiu no a’as maibé realidade ita hare ba instituisaun seidauk iha sensibilidade ba ema defisiénsia atu asesu ba edukasaun no ekonomia,” Carceres preokupa.
Nia dehan sira husu atu asesu ba edukasaun no saúde ida ne’e mak importante, fizikamente mak la funsionamentu, maibé pensamentu no sentimentu ne’e funsiona no hanoin oinsá atu kontribui ba rai doben Timor-leste ida ne’e, entaun saída mak ami presija? Ami presija mak asesibilidade ne’e importante no mos kapasitasaun ba formador sira ne’e importante tanba profesór barak ba seidauk hatene oinsá mak bele atende ama ho defisiénsia, no oinsa mak bele fo ensinu ba ema ho defisiénsia ba aula laran,”
Iha fatin hanesan Kordenador Edukasaun no Kapasitasaun AHDMTL, Gabriel de Sousa (23), hosi munisípiu Baucau nia esperansa ba kandidatu prezidente repúblika foun entre sira nai’n 16 ne’ebé sei eleitu mak haree di-di’ak programa governu nian, segundu mak jere orsamentu estadu atu “implementa inkluzaun sosial, serta orsamentu ba difisiensia matan ne’e iha ka lae? Sé ita implementa ona inkluzaun sosial, labele tau programa de’it,” tanba tuir nia prezidente nia kompeténsia estuda mos OJE kada tinan hodi hadi’a povu nia moris, nune’e mos “tenke halo kolaborasaun di’ak ho ema difisiénsia Timor-Leste tanba ami defisiénsia mos sidadaun rai doben Timor-leste nian,” Gabriel nia esperansa.
Nune’e Zelia Pereira da Silva nu’udar mos membru AHDMTL ho idade 20, hosi munisípiu Ermera nia esperansa ba kandidatu prezidente na’in 16 ne’e mak sei sai prezidente atu hare povu nia terus no susar, no tane aas povu sira, haku’ak povu hodi hodi tau matan atu nune’e povu bele moris di’ak no iha hakmatek nia laran, atu nune’e ema ho defisiénsia labele moris nafatin iha vida vulneravel nia laran.
“Ha’u espera katak kandidatu Prezidente Repúblika na’in 16, ida ne’ebé mak eleitu ba PR bele hadi’a povu nia moris liu-liu ba ami difisiénsia iha rai doben Timor-Leste ida ne’e, no la’os ba ami de’it maibé ba iha parte hotu-hotu, maibé ita hare katak maioria barak mak halo diskriminasaun ba difisiensia sira, no menus tebe-tebes atu ajuda ba ami nia maluk difisiensia sira ne’ebé mak sei iha susar nia laran,” tenik Zelia iha edifisiu AHDMTL, Manleun, 28/02.
Iha parte sorin, Carmelita Soares Ximenes (25) nu’udar Formadora ida ba EhDM iha AHDMTL hosi Díli, dehan nia sei hili kandidatu ida ne’ebé iha koñesimentu kle’an no iha domin hodi haku’ak ema hotu. Nia mos hato’o nia esperansa ba kandidatu na’in 16 ida ne’ebé sei eleitu atu “hadi’a povu nia moris li-liu mai ami difisiensia Timor-Leste tanba difisiensia barak sei izola aan iha uma,” esperansa Carmelita nian.
“Pesoalmente mai ha’u, karik kandidatu prezidente ida ne’ebé mak eleitu ona karik, ha’u hakarak liu mak hadi’a edukasaun no kria kondisaun ka fatin ruma ba ami nia maluk difisiensia sira ne’ebé mak buka moris iha estrada ninin sira ne’e,” Carmelita nia esperansa ba maluk difisisnte sira mak sei buka mesak moris iha dalan ninin, ne’e nia konsidera difisil tebes.
Iha fatin hanesan Gabriel de Oliveira de Araújo, estudante UNTL, idade 29 hosi munisípiu Ainaro Postu Hatubuliku, hatete nu’udar ema ho defisiénsia nia iha esperansa ba kandidatu prezidente foun atu garante no goza sira nia direitu liu hosi lei inan KRDTL artigu 16 no 21. “Esperansa ba Kandidatura PR foun tenke sai Aman ba ema Timor Oan hodi trata sira hanesan iha lei nia oin no halo dezenvolvimentu sura ho ema ho difisiente sira,” Gabriel nia esperansa.
Ikus membru AHDMTL Lusia Martins ho idade 19 hosi munisípiu Aileu dehan, “ha’u nia esperansa ba kandidatu Prezidente Repúblika na’in 16 ne’ebé mak kandidatu aan ne’e, karik ida ne’ebé mak eleitu ona ba tur iha ai-tarak laran karik, ha’u nia esperansa tomak ba nia mak tenke halo dezenvolvimentu di’ak ba rai doben ida ne’e, tenke haku’ak povu hanesan hotu labele hare ba rasa ka kor.”