Reportajen Umbelina dos Reis
Movimentu Lian Laek Apoiu Xanana (MLLAX) organiza mini kampaña hamutuk ho diplomata senior José Luis Guterres inklui membru Partidu CNRT, iha ne’ebé diplomata senior ne’e konsolida apoiante sira fo votu ba kandidatu, Dr. José Ramos Horta, tanba konsidera nu’udar diplomata senior no Premiadu Nobel da Paz ne’ebé iha esperiénsia ukun rai doben Timor-Leste hodi harii paz no estabilidade, no sei repoin hikas kredibilidade Timor-Leste nian iha mundu internasional.
Iha suku Abo, Postu Quelicai, José Luis Guterres hatete, ba eleisaun kandidatu prezidente nian, nia partilla ba populasaun sira konabá Timor oan, Dr. Ramos Horta ne’ebé esperiénsia di’ak, alein de ida ne’e “ha’u koñese kandidatu prezidente, Dr. José Ramos Horta bele kaer ukun iha rai doben Timor, lori paz no estabilidade ba ema tomak, partikular ba jerasaun foun sira tuir mai” tenik nia iha Suku Abo, Dae-Me-Naha, Segunda, 07/03.
Lugu hatete wainhira eleitu nu’udar prezidente, Horta sei buka atu halo diálogu ho entidade hotu hodi fo solusaun ba problema ne’ebé oras ne’e da-dauk Timor-Leste enfrenta liga ho empase polítika.
“Programa nia tenke propoin ba legalidade konstitusionál através diálogu partidu polítiku, prosesu kualker diplomata senior buka dialógu ho ema relasiona ho kontextu ho situasaun, serteja iha opsaun fundamental tenke tuir konstituisaun no ne’e obrigasaun, Parlamentu Nasional, bele rona mos sosiedade sivil no partidus sira i ha’u fiar katak nia repoin fali kredibilidade internasionál tanba nia mos ema Nobel da Paz, serteza kualkér prezidente iha mundu internasional sei rona nia” dehan José Luis Guterres iha mini kampaña iha Suku Abo.
Nia esplika tan katak, iha mos líder nasionál Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé iha esperiénsia iha funu laran hanesan komandu rezisténsia no kontribui barak ona ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste, tanba nia dehan atu estabeliza rai doben Timor-Leste lider sira tenke ukun ho fuan.
Diplomata José Luis sente simpátiku tebes ho Quelicai oan sira, “ha’u orgullu tebe-tebes ba xefe suku Abo, Fidelio Sarmento, tanba nia ema ne’ebé foinsa’e, nia esforsu maka’as tebes nia hakarak nia povu saí koñesidu iha rai doben Timor-Leste, ida ne’e mak xefe suku nia hakarak halo ba rai Abo, diplomata ne’e mos hatete rai Abo bonitu no iha istóriku furak, rai Abo iha tempu uluk importante ba Timor, tanba iha tempu funu mos zona Abo Matebian nian zona ida ne’ebé abrigu ba gerrilleiru sira,” dehan Lugu.