Reportajen Neon Metin
Oxfam suporta ona serbisu iha area humanitarian no dezemvolvimentu iha Timor-Leste, liu tinan 40 no agora dadauk implementa programa multisectoral liu husi serbisu hamutuk ho sosiadade civil, comunidade no guvernu.
Stratejia Pais Oxfam nian definitiva ba tinan 5 hahu husi 2021 to’o 2025 hatudu pillares 3 ne’e ne’ebe Oxfam sei serbisu ba mak hanesan Pillar Ekonomia ne’ebe inkluzivu no sustentavel (Justisa Ekonomia), Pillar Adapta no haforsa rezilensia ba mudansa klimatika (Justisa Klimatika) no Pilar Egualidade Jeneru (Justisa Jeneru).
Hodi asegura implementasaun ba pillar sira, Oxfam serbisu hamutuk ho ho Forum Tau Matan (nudar service provider) planeia ona hodi realiza seminar ida ho tema “Importansia Asuntu Safeguarding Iha Implementasaun Programa Nune’e Mos Iha Servisu Fatin” nune’e bele hasa’e liu tan partisipante sira nia kuinesementu konaba asuntu ne’e i alende ne’e parte ida hodi kompleta mos atividades balun ne’e define iha Oxfam ninia planu implementasaun salvaguarda iha periodu tinan 2021-2022.
Iha abertura Country Director, Oxfam iha Timor-Leste, Fausto Belo Ximenes hateten tanbasá mak ita fo importánsia ba salva guarda, tanba Oxfam hanesan organizasaun internasionál, serbisu hanesan ekipa sempre iha podér bainhira ita ba hasoru komunidade, ita nia podér sempre aas liu, kompara ho komunidade ne’ebe ita serbisu ba.
“Bainhira ita serbisu iha organizasaun internasionál no nasionál, ita sempre iha podér ne’ebe la balansu ho komunidade no ema ne’ebe ita serbisu ba. Nune’e ita garante katak bainhira ita ba iha komunidade, ita tenke garante katak, ita labele husik kanek ruma, ne’ebe ita husik hela iha komunidade, ka ba labarik sira”, dehan Country Director, Fausto Belo Ximenes iha Salaun Joao Paulo, 24/03.
Nia hatutan oinsa ita garante katak labele uza ita nia podér, nu’udar staff NGO internasionál atu hakanek fali komunidade, ne’ebe ita planu atu proteje no haforsa. Ida ne’e mak sai hanesan xave ba serbisu Oxfam nian, alende Oxfam nia serbisu ne’ebe koko atu hadia populasaun nia moris iha vida ekonomia, jéneru, ema ho defisiénsia automátika ita mos koko maneira, ita halo serbisu ne’e labele husik kanek iha komunidade.
Country Director haforsa liután prinsipiu halo program ne’ebe seguru, no prinsípiu ne’ebe labele husik kanek iha komunidade, liu-liu ba ita nia benefisiária sira no partisipante sira ne’ebe involve iha ita nia programa. Ida ne’e sai asuntu importante ba Oxfam, nune los deit objetivu atu ajuda komunidade sira iha area ne’ebe serbisu ba , maibe maneira ita lori serbisu tenkesér diak no seguru, nune ita labele husik kanek iha komunidade ne’ebe ita serbisu ba.
“Salva gaurda ne’e laos ema ida nian responsabilidade, laos Diretor ida nian responsabilidade, maibe oinsá ita hotu garante informasaun sira ne’ebe iha, bele fahe ba ita nia ekipa ne’ebe serbisu barak liu ho komunidade, ho inan feton sira, no labele husik komunidade sira kanek, no labele fo oportunidade atu abuzu sexual sira akontese”, dehan Fausto
Salva guarda iha Oxfam nu’udar pakote prosidementu, medida no pratika ida atu asegura katak, Oxfam nia komitmentu atu preven, responde, no proteje individual husi prejudikasaun ne’ebe komete husi staff no pesoál relevante sira.
Oxfam nia prinsípiu sira foka liu ba esploitasaun seksuál, abuzu seksuál, asédiu seksuál (SEAH) no abuzu ba labarik.