Reportajen Santina Lucia da Costa
Kandidatu Prezidente Repúblika ho Númeru sorteiu 1, Dr. José Ramos Horta, iha nia kompromisu politika Mini Kampaña iha Soibada katak, iha opsaun tolu hodi dezenvolve postu administrativu Soibada bainhira eleitu ba Prezidente Republika ba periodu 2022-2027.
“Oinsa atu restaura Soibada, ita tenki koalia ho Amo Bispu sé Amo Bispu fo mandatu oan ida ba hau informal, hateten de’it mai hau katak, ita boot lider grupu ida para fó ideia, entaun hau prepara programa no projetu ida hodi fó opsaun tolu ba igreja , ne’ebe bele hili ida, ezemplu, Soibada bele sai hanesan sentru boot ida ba peskiza medika no sientifika, Soibada bele sai sentru turiztiku tenki bele halo retiru ba atividade oioin, no seluk mak loke sentru formasaun tekniku profisional ho nivél hanesan Korea, Japaun no Australia nian.” Hateten Kandidatu PR, Ramos Horta iha Antigu Kolejiu ba Mane Soibada, Munisipiu Manatuto, 7/4.
Horta dehan opsaun tolu no ideias tolu ne’e informal, hanesan dirije komisaun ida lalika iha nomeasaun, koalia hanesan amigu, igreja hatan ida ne’e di’ak, entaun halo misaun ida seluk formal ona haree, estudus kle’an para mobiliza finansiamentu Soibada bele sai sentru di’ak.
Horta hatutan Postu administrativu Soibada bele sai sentru di’ak maibé la’os ketak tenki ligasaun ho Postu administrativu Laklubar hodi bele hala’o produsaun ai-fuan bara liu ho kualidade liu tan, hanesan halo chá no aumenta produsaun kafé,
Horta akresenta tan katak, haree animal fuik sira tanba uluk manu kakatua barak tebes maibé agora kuazé laiha tanba ne’e tenki hatama fila-fali, manu ne’e la’os iha Laklubar de’it maibé iha mós Natarbora. Sientifikamente bele halo tanba nasaun seluk hanesan Cuba uluk sira lakon tiha makikit maibé amerikanu sira hatama fila-fali. ita haree animal sira perigu atu mate hotu ona ne’e, ita tenki proteje natureza no meiu ambiente.
Nia reálsá tan katak aumenta kultura kafé iha Timor tomak, fatin hotu-hotu di’ak ba kafé, Bauliña, Kinur, Ailia, ba ita kuda. Mais fó di’ak para kinur ne’e di’ak kualidade di’ak, kinur di’ak ba saude, no ailia boot teb-tebes iha mundu.