Reportajen Silvino Freitas
“Feto sira ne’ebe iha-ona-parseiru kuaze 3 husi 5 (59%) ho idade 15-49 mak esperiénsia ona violénsia husi parseiru íntimu (VPI), feto sira 2 husi 3 (74%) mak konkorda katak laen iha razaun loos atu baku ninia feen”. Dadus UNFPA
Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu Internasionál hosi Nasoins Unidas no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA), realiza semináriu ho tema “Haforsa kapasidade setór saúde hodi resposta ba Violénsia Bazeia ba Jéneru no integra ba sistema saude institusionál”, nune bele haforsa serbisu saude nian, hodi luta kontra Violénsia Bazeia ba Jeneru(VBJ) tanba sai ona problema saúde publika.
Tuir Vise-Ministru Saude, Bonifacio Maukoli dos Reis hateten violénsia bazeia ba jéneru sai ona hanesan problema saúde públika no sai mos violasaun komún ba problema direitus umanus iha Timor-Leste.
“Prevalénsia violênsia kontra feto no labarik feto sira, tuir Peskiza Demográfika Saúde Timor-Leste tinan 2016 nian, hatudu katak un-tersu (%33) husi feto sira ho idade tinan 15-49 sofre ona asaltu fíziku husi kedas wainhira sira sei tinan 15” dehan Bonifacio iha Suai Room Timor Plaza,(13/04).
Nia hatutan problema violénsia nee kazu sériu no presiza ita hotu nia atensaun, no serbisu makaas partikularmente setór saúde nia intervensaun em termu de prevensaun no resposta ba kazu Violênsia Bazeia Ba Jêneru, tanba setór saúde jeralmente sempre sai hanesan primeiru pontu de-kontaktu ba kazu violênsia bazeia ba jéneru.
Fatin hanesan Reprezentante United Nation Population Fund (UNFPA) iha Timor-Leste, Lorna Rolls haktuir, violénsia doméstika la’o makaas hela iha Timor-Leste no tuir dadus DHS 2016, feto sira ne’ebe iha-ona-parseiru kuaze 3 husi 5 (59%) ho idade 15-49 mak esperiénsia ona violénsia husi parseiru íntimu (VPI) iha sira-nia moris, no, liután mak, feto sira 2 husi 3 (74%) mak konkorda katak laen iha razaun loos atu baku ninia feen.
“Violénsia hasoru feto no labarik-feto sira mak problema saúde públiku boot ida nomos sai hanesan violasaun ba direitu humanu” dehan Lorna Rolls Reprezentante UNFPA iha Timor Leste.
Nia dehan bazeia ba violasaun hirak ne’e maka UNFPA iha kolaborasaun ho Ministériu Saúde durante ne’e serbisu hamtuk ona hodi haforsa kapasidade seitor saúde hodi responde ba VBJ liuhusi estabelesimentu Espasu Seguru (safe Space) iha fasilidade saúde, treinamentu ba pessoal saúde sira ho provazaun servisu essensiál sira, haforsa kordenasaun entre sistema referral sira nomós senbilizasaun ba komunidade.
“Ho respeitu ida-ne’e mak, ha’u fiar katak workshop ida-ne’e sei fornese opportunidade ne’ebé sufisiente atu esplora oinsá ita bele integra servisu VBJ ba iha sistema saúde institusionál sira nia laran hodi realiza polítika no komitmentu sira iha prátika wainhira haree kona-bá VBJ iha Timor-Leste” nia fundamenta.
Entretantu Country Director KOICA, Eun-ju CHA haforsa katak programa ne’ebé hanesan, programa junta entre ajénsia ONU 4 ne’ebé hetan fundus husi KOICA ho nia objetivu atu prevene Violensia Bazeia ba Jeneru, hákbiit sobrevivente sira hodi rekopera no harí kapasidade institusional hodi hasoru violensia kontra feto no labarik feto sira.
Fasilidade saude mak hanesan pontu kontaktu primeiru ba sobrevivente sira depois de hasoru problema violensia bazeia ba jeneru.
Sovrevivente sira dala ruma sei husu ita-bot sira nia aijuda.
“Maibe dala barak, sira koko atu subar kauza lolos husi violensia tamba tauk atu hetan stigma sosial ou tauk ba nia impaktu iha pesoal saude sira ne’ebé la treinadu nia matan, hare vitima sira hanesan de’it ho pasiente sira seluk sira ne’ebé treinadu hatene sinais no sintomas husi Violensia Bazeia ba Jeneru ne’ebé dala ruma ema seluk la hatene” nia konklui.