Reportajen Umbelina dos Reis
Sekretáriu Estadu Juventude Desportu (SEJD) servisu hamutuk ho UNICEF inagura fatin asesibilidade ba Ema ho Difisiénsia (EhD) no halo lansamentu mata dalan operasional ba direitu partisipasaun adolesente no foinsa’e ho difisiénsia iha edifísiu SEJD, Tersa-feira ne’e (12/20).
Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia agradese ba SEJD ho nia parseiru dezenvolvimentu UNICEF ne’ebé servisu hamutuk konsege konstroi fatin asesibilidade ba joven no adolosente ne’ebé ho kondisaun defisiénsia ne’ebé bele ba asesu iha resintu edifísiu SEJD.
“Finalizasaun projetu infrastrutura ne’e joven no adolosente sira ne’ebé partisipa atividade balun iha resintu SEJD, sei iha asesu ba fatin sira ne’ebé durante ne’e iha difikuldade atu asesu ba, hanesan sala enkontru, fasilidade desportu, kampu basket ball, volly ball, haris fatin” dehan Ministru MEJD.
Nia hatete, konstrusaun fatin asensibilidade iha SEJD sei inspira no enkoraja instituisaun públiku no privadu sira atu bele kontenpla ba garante asensibilidade ba ema ho defisiénsia sira nian, nia dehan hanesan Sentru Juventude Desportu iha Díli, SEJD di’ak los atu fasilita joven adolosente sira ne’ebé moris ho defisiénsia.
Governante ne’e mos agradese ba UNICEF no doador sira ne’ebé ohin lansa mos dokumentu mata dalan direitu partisipasaun ba ema adolosente ne’ebé mak elabora ona.
“Mata dalan ne’e sei ajuda joven adolosente sira hodi ezerse sira nia direitu oinsá partisipa hodi ezerse iha kualker desizaun relevante ho impaktu direita ba sira nia kondisaun moris ne’ebé sira hasoru, importante tebes ba ema timoroan hotu ne’ebé moris ho kondisaun defisiensia” dehan Ministru Armindo Maia.
Nia Konklui katak, joven adolosente sira iha direitu atu fo hanoin no estadu liu husi nia orgaun soberania hanesan Prezidente da Repúblika, Parlamentu Nacional no Governu presija rona no fo atensaun ba sira nia prespektiva. Nia hatete, orsamentu MEJD 2022 aloka serka de 45.000 mil ba Edukasaun Inkluziva, no orsamentu 2023 hasa’e tan ida ne’e hatudu katak MEJD fo duni importánsia ida inkluzivu inklui ba ema ho defisiénsia.