Hakerek nain Naha-Olo “Bai-Meta”
Hafoin Timor Leste restaura nia independensia iha 20 maio 2002, iha momentu ne’e kedas rai pedazu ida ne’e nafilak nia naran husi “Timor-Timur” ba Repúblika Demokrátika Timor Leste ka RDTL. Naran sarani ida ne’e rasik maka konsagra iha Timor-Leste nia konstituisaun temin iha artigu 1o katak Timor Leste “Estadu ida – ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun –an no ida mesak, haríi husi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidadi moris ema idak-idak nian”. (Konstituisaun RDTL versaun Tetún)
Iha parte seluk orijen lian demokrasia ne’e rasik mai husi lian grego “demokratía” (demos = povu” i kratos = “poder”, katak povu maka nain ba “poder” ukun nian.
Pur tantu iha nasaun ida ne’ebé adopta sistema “Estado de direito e democrático” ho baze multipartidiariu hanesan Timor, demokrasia sai hanesan rejimentu polítiku ida iha ne’ebé soberania ne’e mai husi povu, katak sidadaun sira maka hanesan nain ba ukun i fo sira nia konfiansa ukun ne’e ba partidu polítiku sira no ema sira ne’ebé iha partidu ne’e nia laran rasik atu organiza sociedadi ida. Tan ne’e iha demokrasia, desijaun polítika hotu-hotu tenki tuir povu nia hakarak.
Iha era demokrásia, ema hotu – hotu tantu feto ka mane iha nia direitu tomak atu fo nia votu ba ema ka figura ka grupu partidaria ida ne’ebé nia pertense ba ka nia hakarak, nune’e mos iha nia direitu atu kandidata an ba kargu públiku ruma ne’ebé tuir nia sente bele, sempre kuandu direitu ida ne’e la viola lei ka regulamentu eleitoral ne’ebé vigora iha nasaun ida nia laran.
Iha nasaun Timor, polítikamente hahoris ona referensia wain duranti tinan rua-nulu nia laran, nune’e sufisiente atu ema ida kulia konabá lala’ok demokrasia ne’e rasik ne’ebé define iha leten. Tinan lima dalas hat ona iha ne’ebé ema ka grupu i partido politico sira mobiliza nia militante no simpatizante sira atu konsolida an hodi hasoru eleisaun jeral ka parlamentar. Iha momentu hanesan ema ka grupu politico sira ne’e mos hahu namas buka futu lian no influensia malu hodi afilia tuir grupu polítiku ka figura ne’ebé sira hare no sente katak diak liu iha sira nia matan no fuan.
Los duni terminolojia “Afiliasaun” laos ona estrañu iha sociedadi timor nia le’et, basa kada tinan lima iha kintu-kantu ema haklaken lia fuan ne’e sein hatene kolen. Afiliasaun ba grupu político ka figura ruma ne’e parte ida husi sidadaun nia “direito de escolha” ne’ebé konsagra iha lei maibé, se hare didiak nia aktu polítiku lia fuan afilia ne’e bele falun buat balun ke ema ka grupu ida onestemente lakohi atu “expose” maibé falun hotu ho lia fuan direito.
Direito ema ida nian atu hili ne’e inkuestionabél maibé buat ne’ebé sai estrañu oituan maka kuaze ema no grupu ne’ebé hanesan maka sempre deklara hodi halo afiliasaun ba-mai, i aktu polítiku ida hanesan ne’e bele hamosu hipótese rua; ida tan nia ka grupu afliante ne’e baruk ona ho “papagayu” polítiku husi lideranza sira tantu husi partido A, B ka C..nsst ne’ebé kulia tinan ba tinan katak sei kore povu husi kiak no mukit, hasai povu husi nakukun ba naromam maibé, la iha rezultadu. Pelu kontrariu grupu polítikamente previlijiadu sira maka kore uluk an ona husi kiak no mukit i sai uluk tiha ona husi nakukun ba naroma. Seluk fali bele mos tan nia ka grupu ne’e partikularmente la hetan benefisiu polítiku ruma husi partido anterior ne’ebé sira pertense uluk ba i nune’e motiva sira hodi ba buka oportunidadi alias “koko sorti” iha partidu seluk. Pur tantu, posibilidadi bele iha senariu rua ne’e iha “direito de escolha” nia kotuk ke ema perfere falun ein vez kulia ho lolos.
Buat ida ke sai estrañu liu tan maka, grupu ida halai husi partidu A no afilia tiha ba partidu B i aproveita tetak partido A ho nia lideranza to’o rahun didiak nun’e mos wainhira la sente komfortable ka benefisiadu ho partidu B, deside afilia ba partidu C, fila tetak partido B to’o uut didiak ne’ebé nia ka sira rasik maka hili uluk hodi afilia ba, hotu se la sente benefisiadu husi aktu polítiku partido C nian, deside halai fila ba partido A i aproveita tetak partido B no C ho nia figura ka ema sira to’o dodok didiak. Agora iha senariu ida ne’e ema la kustume bolu dehan afilia, maibé terminu foun ida fali maka dehan “re-ingreso” tan halai sai uluk tiha husi partido hodi lao lemorai tiha pois kala la kail hetan ikan ka tuna diak ruma entaun deside halai fila ba partido A.
Dala ruma ema dehan ne’e direitu maibé, desde ke direitu ida iha ne’ebé la lao pararelu ho prinsipiu no moral politico “kayaknya” laos ona direito karik?, términu seluk bele “cocok” liu ba ema sira ho vontadi no aktu polítiku hanesan ne’e, e ida ne’e husik hela ba sani nain sira maka hakompleta ba tuir ida-idak nia prespektiva.
Agora nia maldadi ne’e maka ida ne’e mesmu ema ka grupu deklara husi kintu-kantu hodi halo afiliasaun ba partido politico no promote katak sei lori ema ka apoiante atus ka rihun ba rihun maibé to’o eleisaun resultadu hatudu nafatin “11-12” iha dekada rua nia laran. La hatene ida ne’e ema ka grupu afiliante ne’e maka bosok matak deit lideranza sira husi partido polítiku afiliadu ka populasaun maka nesik ona ho afiliante nia maldadi ne’e. Hein katak resultadu eleisaun maio fulan oin nian bele muda númeru “11-12” ne’e bazea ba afiliante sira nia vontadi polítika maibé, númeru “sorteo” husi partido bo’ot rua ne’e prematuramente refleta ona katak dala ruma rezultadu sei la muda husi (“11-12” The nature’s coincidence number)”, númeru ne’e karik transmite informasaun natureza nian katak partido bo’ot rua ne’e sei la iha ida maka bele ukun mesak no sei lai iha ida maka bele kore povu husi kiak no mukit i hasai sira husi nakukun ba naroman se sira rua sei kontinua ho sira nia diverjensia polítika bazeadu ba “ego” polítika ida-idak nian.
*(Artigu ne’e la reprezenta redasaun Neon Metin, tanba ne’e artigu analisa ka opiniaun husi columnist sira)