Reportajen Silvino Freitas
Timor-Leste sei iha dezafiu boot ba lejizlasaun ekonomia no negósiu nian, no rekursu umanu, atu adere ba Association South East Asia Nations (ASEAN), maibé pillar ekonomia Timor0Leste prienxe ona rekizitu 80%.
Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia (MAKE), Joaquim Amaral hateten ekonomia maka pilar ne’ebé esensiál liu Timor-Leste presiza prienxe ba adezaun ASEAN nian, no Timor-Leste iha ona preparasaun lubuk ida sai membru ba OMK nian no kumpre ona rekizitu 80%.
“Ita aliña ona lejizlasaun ne’ebé suporta ita nia ambiente negosiu, fasilita no proteje investimentu sira bareira sira ne’ebé impede negosiu, ita prepara no halo revizaun nune’e ita iha ona preparasaun lubuk ida” dehan Joaquim iha salaun Ministeriu Finansa Aitarak laran, (10/04).
Nia dehan, adezaun ba ASEAN iha dezafiu barak liga ho lejislasaun nian ne’ebé suporta dezenvolvimento ekonomia iha rai-laran no governo presiza haree hodi aselera ekonomia liuliu seitor privadu sira nia partisipasaun.
“Ita nia doadór sira mós identifika ona dezafiu sira nune’e iha enkontru tékniku sira bele aprezenta, materializa no formaliza ba programa sira, dezafiu boot liu mak rekursu umanu ne’ebé sufisiénte atu bele partisipa iha enkontru sira ne’ebé barak no intensivu tebes, tanba ne’e ita presiza iha rekursu umanu ne’ebé naton” nia dehan.
Joaquim konklui katak, iha fulan Maiu sei iha simeira ASEAN nian, hodi adopta road map Timor Leste nian, kuaze ita iha laran hodi partisipa no kumpri dadauk ona rekezitu sira ne’ebé iha, daudaun ne’e sai hanesan observadór, maibé buka nafatin atu íntegra no familiariza iha kontribuisaun lubuk ida, maski seidauk iha direitu votu maibé iha reuniaun ita partisipa hodi fó kontribuisaun kona-ba ba tema importante iha prezidénsia Indonesia nian.