Home Notisia HAK Lansa Relatoriu Panorma Prizaun no Video Panorma Kondisaun Direitu Prizioneirus

HAK Lansa Relatoriu Panorma Prizaun no Video Panorma Kondisaun Direitu Prizioneirus

0
1474

Diretór Ezekutivu Assosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo. [Foto: David | 09.05.2023]

Reportajen David da Costa

Assosiasaun Hak ohin halo lansamentu ba relatoriu panorma prizaun no video panorma kondisaun direitu prizioneirus ho objetivu atu fó hanoin ba instituisaun estadu atu grante prizioneiru sira nia direitu oinsa bele asesu ba justisa ida ne’ebé justu nomós sai eduksaun sivika ba sidadun relasiona ho prizaun nu’udar fatin rehabilitasauun karakter

Diretór Ezekutivu Assosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo, hateten, prizaun nu’udar asuntu ne’ebé krusial tebes tanba prizioneiru sai nu’udar komunidade ne’e’bé vulnervale liu atu infrenta violasaun direitu umanus, tanba ne’e assosiasaun HAK nu’udar organizasaun Direiitus Umanus tuan, desde tempu okupasaun Indoneziia harii hodi defende prizioneirus politikus sira, no ohin loron HAK kontinua programa monitorizasaun, advokasia ba setór judisiariu partikulamente ba direitus prizioneirus sira asesu ba justisa formal.

“Objetivu husi lansamentu relatoriu no video ne’e atu kontinua fó hanoin ba instituisaun estadu ka tutela sira atu empaña sira nia obrigasaun hodi grante prizioneiru sira nia direitu oinsa bele asesu ba justisa ida ne’ebé justu nomós sai eduksaun sivika ba sidadun relasiona ho prizaun nu’udar fatin rehabilitasauun karakter,” dehan Diretór Ezekutivu HAK, Feliciano da Costa Araújo, baninhira halo lansamentu ba Relatoriu Panorma Prizaun No Video Panorma Kondisaun Direitu Prizioneirus, iha Edifisiu HAK Farol, Sexta 9/06.

Iha fatin hanesan, Koodenador Edukasaun no Publikasaun HAK, Sabino Mendonça, haktuir, HAk halo ona monitorizasaun periodikamente ba prizaun tolu hanesan Becora, Gleno no Suai dala-9 ona, no kada prizaun dala-3, no entervista ona prizioneiru/a ema hamutuk 208, iha feto 8 mane 200, hahú entervista iha Jullu 2022 to’o Marsu 2023. No baze dadus ne’ebé atualiza iha Marsu 2023, iha Prizaun Becora iha kondenadu 351, Preventiva 82 no total 433. iha Prizaun Gleno iha kondenadu 88, Preventiva 1 no total 89 no Prizaun Sui iha kondenadu 86, Preventiva 13 no total 10.

Nia esplika tan, iha relatoriu ne’e, prizioneiru sira iha prizasun Becora, Gleno no Suai sei hasoru desafiu sira maka hanesan, prizioneiru difesensia mental seidauk haketak husi prizioneiru sira bai-bain, prizioneiru barak la koñese nia advogadu, nesesidade ijieniku ba prizioneiru menus, labarik komflitu ho lei ka Prizioneiru Juvinil sira sei hamutuk ho prizioneiru adultu, advoogadu sira la halo komunikasaun regular ho nia kliente ka Prizioneiru sira, prizioneiru sira bbalun sei toba iha kolisaun aat no biti, stock aimoruk hanesan Mear, kabun mmoras, isin katar kontinua laiha iha prizasun gelno iha periodu Agustu 2022 to’o marsu 2023, Sentru reabilitasaun ba prizioneiru iha prizaun Gelno hodi mooru maka fahe deit.

Nune’e mós dezafiu ba iha Prizaun tolu ne’e hasoru maka númeiru prizioneiru liu ona kapasidade (Over Capacity) rekursu umanu iha prizaun rua Gelno ho Becora la-sufisente, guarda prizioneiru balun iha idade reformma ona, sei menus ekipamentu informatika ba suporta servisu guarda sira, tranporta ba guarda sira kondisaun tuan no laiha manutensaun rutina, kondisaun armari noo meza sira stock uluk nian ne’e kuaze aat hotu ona, no kondisaun fasilidade detector inklui Closed Circuit Televisaun (CCTV) iha prizaun tolu aat hotu.

Enkuantu desafiu ne’ebé guarda  Prizional hasoru maka kuaze fasilidade stik, gas lakrimojeniu laiha, alokasaun orsamentu oprasional la efektivu, guarda sira tuir estatutu  kareira espesial maibé salariu nafatin tuir rejime jeral nian, laiha formasaun ba guarda prizional sira hodi hasa sira nia level, menus formasaun ba guarda prizional hodi hasa’e sira nia kbiit no prestasaun servisu, kazerna ba guarda prizional laiha no iha suai guarda prizional kos uma deit, gurada feto iha prizaun Gleno menus Koñesiimentu ba akkonselamentu ba prizioneiru sira no sentru formasaun ba prizioneiru iha prizaun Suai no Gleno la sufisente.

“Progresu sira iha prizaun maka, Ministru Justisa  iha ona planu ba rekrutamentu guarda prizional sira iha 2023, MJ tau ona orsamentu  ne’ebé propriu ba formasaun prizioneiru siira, kontinua reablitasaun ba bloku sira, prizaun Gleno iha ona moru esterna no  prizaun Suai finaliza ona konstrusaun moru interna, utiliza rai iha areadoor prizaun nia ba produsaun hortikultuura, halo manutensaun ba transporte, prizaunBecoora instala ona Sentru Saude,DNSPRS planeia attu halo levantamentu ba kontrusaun prizaun produtivu (prizaun Weberek) ho nia luan rai 420 hektares no iha ona Bill of Quantity (BoQ) ba konstrusaun prizaun Weberek, Preve ona osan hodi koko halo batako no soldadeiru iha prizaun,  prizaun Gleno sai fatin eskola ba Prizioneirru sira kona-ba Agrikultura, MJ esforsu ona hodi halo kooperasaun ho Governu Japaun atu harii Sentru Reabilitasaun  Juvinil, no MJ halo ona koordensauun no elabora ona esbosu MoU ho MEJD no SEFOPE atu fasilita prizioneiru Juvinil sira asesu ba eskoka no formasaun profisional iha liur,” nia dehan.

Nune’e mós HAK  rekomenda ba iha parte relevante sira, presiza halo rekrutamentu  ba  pesosal Judisiariu sira hanesan, Juis, Prokuradór, Defensor Publiku, no Ofisial Justisa no intensifika formsaun hodi kontinua hasa’e sira nia koñesimentu, Aloka orasamenttu hodi sosa kareta no kombustivel ba instituisaun judisiariu sira, hadi’a kondisaun ba implemetasaun Tribunal Movel, Husu ba MJ atu iha seriedade ba politika hodii kria sentru Juvinil no sentru difisiensia mental, Presiza hadia kazerrna ba guarda prizional sira liuliu iha suai, presiza aselera lalais levantamentu ba kontrusaun prizauun Weberek no presiza hadi’a infaestrutura bazika iha prizaunn sira.

No presiza install no hadi’a fasilidade detektor no CCTV iha prizaun tolu ne’e, halo luan tan prizaun Becora, kontrui moru ezternal iha prizaun suai, husu ba MJ atu hadi’a nivel promosaun guarda prizional sira nia husi nivel 2 ba  nivel 3-5, no husi mós MJ atu resolve problema guarda prizional sira nia ne’ebé estate sai ona rejime espesial  maibé  durante ne’e nafatin  goza  direitu sai rejime jeral nian.

Ministru Justisa (MJ) Tiago Amaral, foto Parabens ba HAK, tanba iha relatoriu ne’ebé HAK fó sai ne’e loos, iha relatoriu ne’e so trotura maka laiha buat hotu MJ komfirma loos. Durante ne’e trotura maka laiha tanba durante ne’e MJ rasik hamutuk ho sira iha prizaun,  maibé iha relatoriu ne’e nia garante katak iha relatoriu buat hotu-hotu loos. Maibé orsamentu estadu nian maka aloka ba iha MJ maka kontinua kiik buat hotu sei lala’o.

“Iha relatoriu ne’e, hau garante buat hotu-hotu loos, Probelma sira hanesan ne’e laos agora maibe 20 anos ona, maibé orsamentu jeral estadu kontinua aloka kiik hanesan ne’e ita sei la lao ba oin, ita boot sira nia relatoriu ne’e kontinua hanesan ne’e, hau dehan kedas,” nia dehan

Nune’e Iha tinan ida ne’e, Ministru Justisa mos profoin ona ba governu, atu muda orsamentu Ministru Justisa  nian ba  iha pro ano. Ho ida ne’e nia husu ba diretor sira, kaer metin relatoriu husi HAK nian ne’e hodi fó hanoin ba MJ foun mai ne’e para koalia hodi tau orsamentu ne’ebé boot bai ha MJ, atu nune’e bele responde bai ha problema sira ohin iha relatoriu ne’e.

“Relatoriu ne’ebé HAK ko’alia ne’e loos, so tortura ne’e maka la akontese, ba hotu-hhotu  ne’e hau aseita no loos, Diretor sira iha ne’e kaer metin ida ne’e,  depois  fó  hanoin ba MJ foun mai, para preparasaun orsamentu iha dia 1 outubru ba hato’o iha parlamentu, imi tenke fo hanoin ba Ministru,” tenik nia.

NO COMMENTS