Tuku nen dadersan, wainhira manu hahu kokore, Leonilda Carvalho ho jerigen lao sai husi uma mais menus oras ida hodi hakat ba bee matan, atu kuru bee. Dalaruma nia tenke empresta vizinhu nia bee hodi ba tein. La kmaan ba nia, tanba kuru bee dook husi uma, no nia koidadu los bee hirak ne’e, no husu ba nia laen no oan atu labele estraga bee.
Leonilda hela iha Suku Abo/Qucai munisípiu Baucau, fatin izoladu tebes dook husi fasilidade saúde, bee, estrada aat no la asesu informasaun, ne’e halo Leonilda sai vulneravel liután, tanba serbisu nu’udar feto no inan, iha responsabilidade boot tebes. Leonilda la sura nia kolen, menus deskansa, no karik Leonilda haluha tau matan ba nia an rasik, atu hare nia saúde.
“Madruga tuku 6:00 ho balun, ha’u sai husi uma ba koru bee iha bee matan Buamini kuaze oras ida, mehi di’ak to’o bee matan ha’u fila ho bee, maibe karik ema balun to’o uluk, pasiénsia fila ho masa mamuk, kada vez fuan obriga empresta viziñu nia bee, hodi tein mak fó fila. Bee ne’e ha’u jere didi’ak laen no oan labele uza, hodi hariis ka labele halimar, tanba ba koru bee ne’e laos besik todan ema ida mak hiit masa haat ka neen dala ida, risku boot ba ita nia saúde sente moras ka kolen deskansa labele obriga-aan” tenik Leonilda ba Neon Metin.
Leonilda iha bebe naran Satria foin mak fulan rua, nia nurak tebes, labele dook husi nia inan, signifika nesesidade ba inan ho oan barak tebes, Leonilda dalaruma lakon forsa tanba nia tenke fera ulun lor-loron, hodi buka bee moos, tau matan, tein no hare serbisu sira seluk.
Leonilda kous bebe Nurak foin moris semana rua, naran Satria. [Foto: Joselina]
Nia sofre liutan tanba nia tenke mosu violensia domestika, tanba deit laiha bee iha uma laran, liu-liu iha tempu bailoron, ne’ebe sempre akontese iha fulan Agustu ba leten. Problema bee ne’ebe hasoru iha sira nian suku, akontese ona iha tempu naruk nia laran.
Nia dehan kondisaun ne’e halo labarik sira maioria ba eskola la hariis, ida ne’ebele fo impaktu ba sira nia saude, no iha tempu udan sira bele hariis udan been.
“Labarik sira maioria ba eskola la hariis, karik bee laiha liu sira truka de’it, maibe iha tempu udan entaun tabun ho udan been mak hariis no fase roupa, tanba bee uza ba han de’it susar ona, sa’e tan uza hodi hariis, pior liu mak semana ida hariis dala ida, roupa mos semana ida fase dala ida. Foun-foun ne’e mosu problema tan bee, maibe agora komesa komprende malu, karik ba koru bee fila mak kolen entaun laen mak ajuda tein mak han no laen mos ajuda ba koru bee”, hateten Leonilda.
Severina dos Santos mos iha kondisaun hanesan Leonilda, hela iha Suku Abo, Quelicai, babain ba kuru bee iha bee matan nune’e bele konsumu iha tempu udan, maibe nia dehan mudansa klimatika ne’ebe akotense, bee matan Durukisi maran.
Severina dos Santos Koru bee iha Bee Matan Duru-Kisi. [Foto: Joselina}
“Bain-bain koru hodi konsumu iha tempu udan, maibe bee matan refere la liu iha fulan Jullu, bainhira tam aba fulan agustu ba leten bee matan ne’e tenke maran tanba bailoron naruk, amie hakat-ain fahe malu balun ba bee matan Bua-Muni, no bee matan Leki-Luro ne’ebé dook husi bee matan Durukisi”, dehan Severina.
Problema bee halo labarik no inan sira mak vulneravel liu, kondisaun ne’e afeta mos ba Leonizia dos Santos Boavida, idade walu, ne’ebe tenke kuru bee ho distansia dook, no lakon nia tempu hodi estuda no halimar.
Leonizia hela ho nia avo, nune’e nia mak halo serbisu todan ne’e, hodi tulun nia avo ne’ebe idade avansadu ona.
“Durante ne’e ha’u hela ho avó sira mak eskola, atividade prioridade mak bee, tuku 6:00 madruga, rona manu kokorek lian fanun ha’u hader sedu hodi ba koru bee lalin masa tolu ka haat. Maibe karik to’o bee matan mak ema barak pasiénsia hein malu, fila husi bee matan tuir dalan tenke deskansa tan la’o kuaze oras ida, to’o uma tuku 6:45 hafoin hamoos uma laran no fase oin ba eskola”, tenik Leonizia iha Suco Abo/Quelicai, 8/07.
Leonizia dadaun ne’e hala’o nia estudu 3a Ano iha Ensino Basico Filial Catolica (EBFC) de Lelalai, Posto-Administrativu Quelicai Município Baucau. Leonizia labarik ne’ebé ativu eskola no ajuda nia avó sira hodi koru bee fa’an paun nomos fa’an modo.
Karik nia sente triste tanba laiha tempu ba halimar no estuda, karik mos nia sente kolen, maibe nia nonok tanba nia tenke tulun nia avo kuru bee. Antes atu ba eskola nia avó sira prepara ona paun iha fatin, hodi nia ba eskola akompaña fa’an tuir dalan.
Tuir loloos Leonizia iha tempu barak ba eskola, no aprende maibe nesesidade obriga nia ba eskola tarde beik-beik dalaruma manorin balun hirus no baku, maibe nia iha razaun forte no manorin sira komprende. Fuan ida $ 0.10 no loron ida nia hetan lukru $5.00.
Fila husi eskola Leonizia faan modo, no kontinua ba kuru bee, moris nia halo todan duni ba nia, aat liu tan semana ida nia hariis dala ida, tanba bee laiha atu haris.
Labarik Leonizia dos Santos Boavida. [Foto: Joselina]
“Bee ne’ebé uza ba hahan, ami uza oituan hodi fase oin mak ba eskola dala ruma karik bee laiha liu entaun truka ba de’it, fila husi bee matan to’o tuku 3:00 ho balun prepara kalan nian no tuku 5:00 lokraik ha’u kontinua fa’an modo tuir dalan”, nia hateten.
Bee Matan Buamuni, Bee Ne’ebe Komunidade Sira Kuru Hodi Konsumu Iha Tempu Bailoron Naruk.
Bee matan Buamuni, bee matan ne’ebé komunidade konsumu iha tempu bailoron naruk, iha tempu uluk komunidade sira ba koru bee iha bee matan Bua-Muni no Dara-Bu’u ne’ebé besik malu, bee matan rua ne’e nunka maran, maske bailoron naruk. Maibe mudansa klimátika ne’ebe akontese, halo bee matan rua ne’e maran total, no hela de’it bee matan Bua-Muni, ne’ebé komunidade sira uza ba nesesidade loron-loron, maibe bee refere la augenta ba komunidade sira hodi konsumu, nune’e komunidade sira tenke fahe malu, balun ba bee matan Bua-Muni no balun ba Bee matan Liki-Luro no bee matan Uai-Nei.
Bee matan Bua-Muni ne’ebé komunidade konsumu iha tempu Bailoron. [Foto: Joselina]
Bee Matan Liki-Luro
Bee matan Liki-Luro no bee matan Uai-Nei baliza ho Suco Lai-Sorolai de Baixo no Suco Maluro ne’ebé distansia dook kuaze kilometru 3, bee matan refere la’os komunidade Suco Abo de’it mak uza, maibe hanesan suku Maluro, suku Lai-Solai no suku Lelalai ne’ebé besik maioria asesu. Maske nune’e komunidade sira nafatin esforsu atu hetan bee moos hodi responde ba sira-nia nesesidade, karik bee la sufisiente dalan seluk obrigatoriu sira ne’ebé osan iha sosa bee no sira ne’ebé osan laiha kontinua buka bee matan seluk hodi asesu ba bee.
Severina hateten ba Neon Metin komunidade iha suku Abo, atu haris no fase ropa iha mota Bika-Gia, tanba bee matan Liki-Luro ne’ebe labele uza ba haris no fase ropa.
Mota Bika-Gia Ne’ebé komunidade uza hodi hariis no fase roupa iha tempu bailoron. [Foto: Joselina]
“Komesa husi fulan Augustu ba leten bee mota mós maran total, kauza husi natureza no atividade umana, tanba ai-hun boot sira ne’ebé moris iha mota ninin kuaze 20 resin mak komunidade tesi, hodi halo uma no fa’an, entaun halo rai molik no mota maran”, informa Komunidade Severina dos Santos, iha Suco/Quelicai 09/07.
Ema ne’ebé ba sedu sei hetan bee, maibe ema ne’ebé ba tarde sei fila ho masa mamuk. Komunidade balun husi suku seluk hili dalan fa’an bee ho kareta tanki bidon ida ho presu $2.00 no profil ida $10.00.
“Komunidade sira ne’ebé iha osan sosa nafatin, maibe komunidade balun ne’ebé laiha osan ba koru bee matan. Triste tebes ba inan faluk sira ne’ebé tuur mesak, maske forsa laiha maibe nafatin esforsu ba koru bee iha bee matan tanba osan laiha”, dehan Severina.
Nia hatutan problema bee menus, halo família balun la toman iha foho sira halai hotu ba sidade, dalaruma sira mai vizita, la liu loron tolu sira fila ona, aat liu sira mai ho labarik, semana ida hariis dala ida. Bee uza ba hahan susar ona sa’e tan uza ba hariis no fase roupa.
Situasaun ne’ebe komunidade Abo sira hasoru, tanba hahalok ema nian la proteje ambiente, ema barak simu konsekuénsia ne’e. Grupu Moris Foun (FM), mai ho inisitifa rasik, fahe-ai-oan ba komunidade hodi proteje ambiente.
Xefe Moris Foun, Maria Cesilia sira halo asaun ba justisa klimátika, kuda ai-horis atu bele iha solusaun hodi hakiak fali bee matan sira ne’ebe maran ona.
Xefe Grupu Moris Foun (FM), Maria Cesilia. [Foto: Joselina]
“Ami rekoñese katak nu’udar nasaun ne’ebé foin dezenvolve-an no iha hela prosesu nia laran, maibe Timor-Leste sei iha oportunidade barak atu harii modelu dezenvolvimentu ida ho dezenvolvidu no sustentável, tuir modelu promosaun enerjia renovavel ne’ebé la fó impaktu negativu ba komunidade lokál no suporta dezeñu dezenvolvimentu ne’ebé hamenus dependénsia ba enerjia hodi proteje meiu ambiente” dehan Maria Cesilia, 12/07.
Nia dehan FM tulun prosesu dezenvolvimentu nasional ba klimátika, hodi haklean prosesu adaptasaun no mitigasaun global. Respeita prinsípiu adaptasaun no mitigasaun ida ne’ebé justu, respeita direitus umanus no kondisaun sosiu-kultural lokal nian, liga ho protesaun no jestaun sustentavel kona-ba rai, bee, ai-laran, enerjia, atmosfera no rikusoin natureza sira seluk.
Grupu Moris Foun (MF), harii iha tinan 2024 mai ho inisiativa rasik hodi kria grupu kompostu husi feto nai’n 15 no mane 3, objetivu fahe ai-oan ba komunidade kada uma kain hodi proteje ba problema meiu ambiente liu-liu ba hahalok atividade umana ne’ebé tesi ai no sunu rai.
Jornalista Neon Metin halo entrevista ho Eis Sekretariu Estadu Meiu Ambiente no ativista ambiental, Demetrio do Amaral de Carvalho, hodi konfirma kauza husi bee no mota maran.
Nia dehan kauza husi bee no mota maran laos tesi ai deit, maibe gás estufa ne’ebé kontribui ba mudansa klimátika, kompostu husi karbon dioksida no metana (methane).
Nia esplika bainhira montante gás estuga sai maka’as, gás hirak ne’e sai hanesan manta iha mundu leten ne’ebé hasa’e temperatura iha okos, gás ho estufa ne’e nia funsaun atu prevene manas atu sai. Kontribuisaun seluk mai hosi sistema agrikultura (hakiak aninal) iha eskala boot, no sistema transportasaun ne’ebé depende ba petrolífero ka gás, hanesan aviaun no kareta, hirak ne’e kontriui maka’as ba emisaun gás no estufa.
“Ita nia sistema ekolojiku iha kapasidade atu simu gás estufa nee ho montante ki’ik, tanba ai horis iha rai laran no iha tasi laran bele kaptura karbonu, maibe bainhira ema estraga ai laran ka estraga ai horis nia impaktu mak temperatura mundial sa’e. Entaun fator lokal mak bainhira bee matan ruma mosu, tenke besik foho ka ai-laran tanba bee matan sei la akontese husi rai mak sa’e mai maibe mai husi ai-laran no besik foho ruma. Entaun karik ema halo deslizamentu no suplay bee menus beik-beik nia sei muda sistema zona suplay bee ne’e no ai-horis menus, entaun mudansa ne’ebé akontese 10 anos ba leten mak akontese erosaun udan boot rai halai”, dehan, Deometrio do Amaral de Carvalho iha salaun CVTL, 26/06.
Nia mos dehan karik ai-horis barak no buras, reorganiza fali ai-abut sira no bee ne’e iha, tanba ai-horis nia funsaun mak hakiak bee bainhira udan boot, inklui hamenus bee erozaun. bainhira ema tesi ai, laos bee de’it mak laiha, maibe halo área vulneravel liu hanesan rai halai, rai krekas no produsaun lakon.
Nia haktuir katak antes revolusaun indústria beiala sira barak liu uza indústria simples, entaun sira nia emisaun gas estufa ba atmosfera ne’e la boot, tinan 10 liu ne’e erozaun boot liu liga ho planeta bainhira loron tun nia manas tama iha rai. Halo temperatura rai manas normalmente husik fali manas ne’e sai fali tanba gas barak liu entaun nia sa’e hotu ba leten no balun tun fali.
“Atu proteje impaktu mudansa klimatika ne’ebé fó afeta ba komunidade, iha maneira rua ba diresaun impaktus kona-ba mudansa klimatika mak halo mitigasaun, ne’ebé refere ba asaun redugida akumulasaun kona-ba gás iha uma verde. Adaptasaun refere ba minimiza impaktus kona-ba mudansa klimatika iha sosiedade”, nia sujere.
Diretór Ezekutivu Foundation Haburas, Hortencio Pedrito Vieira haktuir povu iha mundu tomak haree hela impaktu mudansa klimátika, mudansa ki’ik iha temperatura bele fó impaktu maka’as, inklui mudansa ba udan hanesan udan mai la tuir tempu, entaun halo bee matan sira menus/maran no hamosu inundasaun bee sa’e aumentan maka’as no tempu bailoron naruk nomos bele estraga ba ai laran ka inséndiu.
Diretór Ezekutivu Foundation Haburas, Hortencio Pedrito Vieira. [Foto: Haburas Foundation]
“Iha parte seluk, impaktu mudansa klimatika afeita mos ba turizmu la’os de’it liuhosi ninia influénsia ba destinu sira hanesan resife kóral sira ne’ebé lakon dadaun, erosaun zona kosteira, no inundasaun no deslizamentu rai sira iha área urbana sira, tanba nia kapasidade atu hakuran kresimentu ekonomiku no rendimentu perkapita, tanba ne’e afeta prokura turizmu nian”, dehan,Pedrito Vieira, iha iha salaun CVTL, 26/06.
Nune’e nasaun presiza ema barak ne’ebé iha koñesimentu kle’an ba iha área ambientál, atividade tesi ai horis buras loos, tanba atividade husi tesi ai ne’e ema nia konesimentu kona-ba ambientál mak menus tebes. Presiza iha formadór ka edukadór ne’ebé di’ak hodi halo inportansia ba valór ambientál nian tuir sira-nia vontade, balun ne’e tesi ai tanba atu kontinua sira-nia moris.
Komunidade ne’ebé laiha servisu regular, sira buka moris depende ba tesi ai atu fa’an ba ema seluk hodi hetan osan. Entaun ida ne’e problema sosiál ne’ebé presiza iha edukasaun kle’an hodi hasa’e sidadaun nia konesimentu atu bele adapta katak tesi ai arbiru ne’e fó impaktu ba nasaun liuhosi sira nia hahalok rasik. Aleinde edukasaun estadu tenke halo haforsa lei ne’ebé eziste ne’e no implementa atu sidadaun sira bele hakruuk ba lei, maibe hasa’e konsiénsia ne’e la’os de’it ba nivel komunidade maibe hasa’e konsiénsia ne’e mós ba governante sira. Katak sira-nia konesimentu menus tebes ba asuntu ambientál, sé ema-nia konesimentu menus ikus nafatin fó impaktu ba ema nia moris.
“Durante ne’e rekomendasaun lubuk ida mak ami levanta ona no hasoru Ministeriu relevante sira relasiona ho atividade hirak ne’ebé hamosu impaktu ba komunidade nia moris, no mos projetu boot sira ne’ebé loke iha estrada públiku. Presiza halo estudu ambientais atu minimiza impaktu ambientál ba komunidade sira, tanba durante ne’e ladun iha monitorizasaun husi governu rasik entaun kompañia boot sira halo konstrusaun direita hasoru ambientais”
Nia konklui ukun-na’in sira liu-liu Sekretáriu Estadu Ambiente no instituisaun estadu sira seluk hamutuk sosiedade sivil sei foti asaun no desizaun ne’ebé di’ak no rigorozu hodi resolve ba impaktu mudansa klimatika ba jerasaun foun iha futuru, atu labele monu ba krize global mudansa klimatika.
Dadus husi Suco Abo Posto-Administrativo Quelicai Município Baucau, total uma-kain hamutuk 501 no total populasaun hamutuk 2193 maioria sei halerik ba bee tanba impaktu mudansa klimatika.
Istoria ne’e produs tanba kolaborasaun entre Haburas Foundation, Narasi TV no Neon Metin, no hetan fundus husi DW Academy Alemanha