Home Notisia Horta: Solidariedade Ba Papua ne’e La’os Problema Bo’ot Ba Estadu Timor-Leste

Horta: Solidariedade Ba Papua ne’e La’os Problema Bo’ot Ba Estadu Timor-Leste

0
630

Prezidente Ramos Horta. {Foto: David | 19.09.2024]

Reportajen David da Costa

Bainhira Sua Santidade Papa Francisco mai vizita Timor-Leste iha loron 9-11 Setembru 2024, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) mós kaer ativista direitus umanus Timoroan nian rua, ne’ebé maka apoiu ba West Papua no Palestina nia ukun rasik a’an. Apoiu solidariedade ida ne’e, Presidente Repúblika konsidera hanesan apoiu solidariedade ba nasaun sira ne’ebé luta ba nia ukun rasik-an,  no la’os problema boot ba estadu Timor-Leste.

Prezidente Republika, Dr. Ramos Horta dehan atu fo solidariedade bele halo buat hotu bainhira laiha violénsia.

“Ita nia kolega sira ko’alia barak ona kona-ba ida ne’e, solidariedade bele halo buat hotu-hotu, dezde laiha violénsia, solidariedade bele apoia West Papua ka Korea do Norte, apoiu ne’ebé de’it ha’u la liga no ne’e la’os problema bo’ot ida ba estadu,” dehan Presidente Repúblika José Ramos-Horta, iha eskola STM Becora, Kinta 19/09.

Antes ne’e ekipa konjunta liu husi Servisu Informasaun Polisa (SIP), Departamentu investigasaun kriminal (DIK), Unidade Polisia Fronteira (UPF), Unidade Falintil (UF) no Forsa Aero Lijeira, iha loron  Segunda 2 fulan Setembru 2024, kaptura ativista direitus umanus  Nelson Roldão, Tanba  lori atributu papua nian iha Aero portu Internasional Nicolao Lobato.

Porta Voz Rede Defensor Direitus Umanus (RDDU) Amandina Da Silva, hateten iha loron Segunda 2 Setembru 2024, mais ou menus iha tuku 12: 00 Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne’ebe destakadu iha Aeroportu Internasional Nicolao Lobato halo kapturasaun ba ativista Direitus Umanus Nelson Roldão Xavier.

Tuir kronolojia, kolega na’in rua ho naran Lorico no Nelson akompaña kolega husi Papua ida ne’ebe ba iha Airoportu Internasional Nicolao Lobato atu fila ba Indonesia. Kolega Papua ne’e mai Timor-Leste hodi tuir formasaun Diplomata nian ne’ebe oferese hosi Diplomacy Training Program (DTP).

Wainhira to’o iha Aeroportu no kolega Papua ne’e tama ona ba iha imigrasaun atu sa’e ba aviao Citilink, Nelson ho Lorico fila fali, maibé to’o iha portaun atu selu tikete parkir nian, Polisia sira ho farda sivil ho sira ne’ebe servisu iha lakohi loke odamatan atu Nelson sai, no bainhira Nelson sai, Polisia lubuk ho farda sivil duni nia no sena pistola hodi ameasa Nelson no kaptura nia. Polisia halo kapturasaun ba Nelson tanba nia tara pasta ho koor bandeira ne’ebe hanesan ho Bandeira West Papua nian, materia ida ne’ebe la tama iha materia krime tuir Kodigu Penal Timor-Leste.

Alende ne’e mós iha loron  Tersa 10 fulan Setembru 2024, Polisia Nasional Timor-Leste kaer ativista Timor-Leste ne’ebe maka apoiu ba  West Papua no Palestina nian ukun rasik aan,  Nelson Barros  Pereira, Tanba hakerek  bandeira  simbolo Amo papa nian ne’ebe dehan Que a Vossa Fe Seja a Vossa Cultura, nia hakerek Familia  sira nia naran,  iha bandeira RDTL hakerek West Papua no iha bandeira Batikanu ne’e nia hakrerek Free West Papua, Free Palestina.

“Kronologia husi akontesementu ne’e mka preimeru hau atu ba akompaiña misa iha iha katedral atu simu bensaun husi Papa no Ami to’o iha ne’eba mais ou menus iha tuku 8 dader no depois de  tama iha laran, no iha ne’ebá hau hakrerek iha bandeira ne’e la ho intesan ne’ebe aat, entaun iha situasaun balun ne’ebe mak labele ona atu hau hakerek iha kertas entaun obriga hau hakerek deit iha bandeira maka iha  priemeru iha simbolo Amo papa nian ne’ebe dehan Que a Vossa Fe Seja a Vossa Cultura ne’e hau hakerek Familia  sira nia naran,  iha bandeira RDTL hau hakerek West Papua no iha bandeira Batikanu ne’e mka hau hakerek Free West Papua, Free Palestina”.Ativista  Nelson konata  ba  Neon mentin.

Nia kontatan, depois kaer hela bandeira ne’e, komisaun sira mai foti tiha bandeira no entrega iha intelijente sira. Nune’e, liu tiha oras 1 hanesan ne’e Amo Papa mos to’o iha katedral ho fo bensaun ba sarani sira ne’ebe mak ho kondisaun difisienesia no ho kolega sira ne’ebe ho moras seluk. “Atu fahe malu polisia langsung ba hasoru hau dehan presiza lori ita boot ba iha ami nia kantor polisia para atu presta deklarasaun  ba aktu sira ne’ebe ita boot halo depois sira tula hau ba polisia kaicoli nian. Depois maka sira husik fali hau,”.

NO COMMENTS