Reportajen Joselina dos Santos
Komunidade Aldeia Fomento I, Suco Comoro Posto-Administrativo Dom Aleixo prontu kopera ho estadu hodi ba fali sira-nia munisipiu, maibe tenke fó orsamentu oituan nune’e sira ba fali sira-nia munisipiu ka ba fali bairo seluk, tanba sira presiza osan hodi harii fali uma. Karik governu seidauk resposta preokupasaun hirak ne’e sira sei dada lona iha mota laran hodi ezije sira-nia deitu nu’udar timor oan.
“Ami prontu ba fali foho maibe osan la iha, sa’e tan tempu agora udan ne’e susar komunidade balun halo toos no halo natar entaun atu halo uma ida presiza liuhosi prosesu ne’ebé naruk. Nune’e ami ezije nafatin orsamentu refere karik governu la halo evikasaun ami mos la ezije ba estadu atu fó osan ami, tanba ida ne’e uluk ami rasik mak mai halo uma la husu ba estadu, maibe ami rasik hasai ami nia kosar ben too ikus estadu mai sobu entaun estadu tenke tau atensaun, ba oan sira neʼebé eskola Díli ami sei haruka sira kost hodi prepara ba sira-nia futuru”, dehan, komunidade Jóse da Costa ba Neon Metin, iha Haburas Farol 20/02.
Iha fatin hanesan, komunidade Armando Martins hatutan, moris iha Díli difisil maibe naran faan buat ruma ka pinera rai henek mos hetan netik osan, iha foho buat hotu bele iha maibe osan laiha, entaun nia deside mai Díli iha tinan 2013 hela iha Fomento I Suco Comoro, Posto-Administrativo Dom Aleixo, Município Díli buka moris hanesan pinera rai henek hodi atende ba nesesidade loron-loron nomos selu oan sira-nia eskola. Tanba eviksaun ne’e sira lakon servisu no la halo atividade hanesan pinera rai henek no hela fatin mos la permanente.
“Dadaun ne’e ami hela iha ONG Hasatil ne’ebé mak fó fatin ba ami, loron-loron ba pinera rai henek iha Mota Comoro karik sorti ema sosa hodi tula kareta, maibe karik sorti laiha bee mak lori osan hirak ne’ebé ami hetan ne’e depende ba ema sosa. Triste tebes ba eviksaun ida-ne’e tanba governu seidauk iha orsamentu ruma hodi fó ami, aat liu ha’u mos Kredit osan $ 2.000 husi ONG KAEBAUK hodi halo uma no halo negósiu depois kada fulan ami estor $ 117 ba KAEBAUK liuhosi osan pinera rai henek maibe la buat ida ami sei esforsu liuhusi maneira rasik hodi selu ema nia osan”, nia informa.
Nune’e Komparasaun entre hela ho uma rasik no hela iha fatin seluk ne’e diferente tebes, hela ho uma rasik ne’e di’ak tanba hela besik mota hodi pinera rai henek hetan osan loron-loron maibe dadaun ne’e hela Hasatil entaun loron mane sira mak ba mota hodi pinera rai henek. Osan iha ka laiha pasiénsia kalan mak fila no feto sira hela iha fatin, ne’e duni sei hein estadu hodi selu barak ne’ebé hetan eviksaun no sira prontu ba fali munisipiu bainhira estadu fó ona sira-nia nia direitu.