
Reportajen David Costa
Centru Nasionál chega, Institutu Publiku (CNC.IP) ohin asina nota entendementu ho Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 1974-1999 (AVKP) no Asosiasaun Eis Prizoneiru Politiku (ASSEPPOL) hodi apoiu ba Vitima sira ne’ebé mak iha hela kondisaun ne’ebé mak presiza apoiu finanseiru apoiu oinsá atu tratamentu ba sira-nia saúde.
Diretór Ezekutivu Centru Nasionál chega, Institutu Publiku (CNC.IP) Hugo Maria Fernandes hateten, Ohin CNC.IP selebra nota entendementu entre asosiasaun eis prizioneuru polítiku ASSEPOL no mós asosiasaun vítima konflitu politiku, hodi kontinua servisu hamutuk iha implementasaun programa sira ne’ebé mak entidade tolu ne’e halo hodi implementa primeiru planu estratejiku husi kada instituisaun no mós planu no programa anuál sira.
Nia dehan, nota entendementu ida-ne’e, primeiru foku kona-ba fortalesimentu Instituisional , hahú kedas CNC harii iha 2017 to’o agora CNC kontinua halo parseria ho ASSEPOL ho asosiasaun vítima hodi oinsá tulun malu hodi hametin liután kapasidade instituisaun, kapasidade instituisaun ne’e kabe ba instituisaun tolu ne’e.
“CNC rasik oinsá mak liuhusi parseria ne’e bele aprende oinsá mak lalaok servisu iha terrenu maibé mós iha oportunidade hanesan oinsá mak implementa Programa sira ne’ebé mak entre instituisaun tolu ne’e iha relasaun ba malu, kapasidade Instituisional iha ambitu ida-ne’e liuhusi apoiu finansiamentu ne’ebé mak CNC sei atribui ba iha ASSEPOL ho asosiasaun vítima konflitu, ba tinan-tinan,” Deham Diretór Ezekutivu CNC.IP, Hugo iha salaun CNC Valide, Dili, Sexta 21/02.
No nota entendementu ida-ne’e ba tinan tolu, maibé ho nota entendementu ida-ne’e CNC atribui primeiru apoiu finanseiru la’ós hotu kedas , balun de’it tanba organizasaun rua ne’e mós iha parseiru seluk, ne’ebé mak sei fo apoiu mós finanseiru. Apoiu finanseiru ne’e atu asosiaun rua ne’e bele hala’o sira-nia atividade.
“Segundu asosiaun rua ne’e mós halo sira-nia edifisiu iha ne’e, ita mós fasilita espasu ba servisu, apoiu tékniku seluk espasu ba iha servisu , Edifisiu, eletrisidade, fasilidade sira ne’ebé mak bele uza hodi hala’o atividade asosiaun rua ne’e nia iha compaun ida-ne’e,” Nia esplika.
Nia esplika liu tan oinsá programa sira ne’ebé mak asosiasaun rua ne’e halo ne’e alinea mós ho programa CNC nia, iha ambitu ida-ne’e CNC foku mak liuliu atu apoiu asosiaun rua ne’e iha sira-nia servisu sira dokumentasaun memória.
“Ita hotu hatene ASSEPOL foku ba oinsá dokumenta memória eis prizioneurus politiku sira durante ita-nia periodu konflitu, oinsá mak dokumenta halo didiak arkiva halo didiak depois halo dokumentus ne’e bele asesivel. Nune’e mós ba asosiaun vítima , sira haree ba vítima jerál liu-liu vítima ba konflitu politiku la’ós vítima sira ne’ebé depois de ukun rasik an lae. Maibé vítima iha periodu konflitu politiku hahú iha 1974 to’o 1999,” Tenik nia.
Nia dehan, apoiu ba asosiaun rua ne’e mós oinsá sira bele halo servisu dokumentasaun , halo servisu fo apoiu ba vítima sira ne’ebé mak iha hela kondisaun ne’ebé mak presiza apoiu finanseiru apoiu oinsá atu tratamentu ba sira-nia saúde, para depois bele fo resposta ba saida mak mandatu ne’ebé mak CNC hetan husi dekretu lei 48/2016.
Durasaun nota entendementu ne’e ba tinan tolu, depois sei kontinua fali ho asina akordu servisu hamutuk, akordu servisu hamutuk ne’e mak sei deskreve detallu liután apoiu ne’ebé fo ne’e atu halo saida. No apoiu osan hira CNC sei haree fila fali tanba orsan ne’e mai husi orsamentu Jeral estadu nian.
Tanba ne’e nu’udár estadu demokrátiku Timor-Leste iha obrigasaun atu tau matan ba vítima funu nia, tanba iha ratifikasaun konvensaun barbarak ona, obrigasaun estadu nia atu tau matan ba sira, tanba sei iha auzensia husi lei reparasaun entaun apoiu sira-ne’e sei tulun eis prizioneirus politiku sira, vítima konflitu politiku sira oinsá mak sira bele sobrevive . Sira liu tiha ona terus naruk durante tempu konflitu nia maibé to’o agora balun sei iha kondisaun ne’ebé mak seidauk bele sobrevive.
Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Asosiasaun eis prizioneiru polítiku, (ASSEPPOL), Martinho R. Perreira, agradese ba CNC.IP, tanba bele apoiu sira hodi halo servisu tuir akordu ne’ebe maka iha.
“Ami nia fuan hakarak agradese de’it biban ne’ebé fó mai ami ho apoiu operasionál ida ne’e. Ami bela halo buat ne’ebé tuir akordu ne’ebé iha ona,” Nia agradese.
Nune’e mos, Koordenadór Nasionál Asosiasaun Vítima, 1974-1999, Domingos Pinto de Araújo, hatete, Prosesu nota intendementu ohin asina hamutuk, ne’e hanesan legalidade ida ne’ebé bele kesi organizasaun tolu ne’e, no banati tuir saida maka organizasaun tolu ne’e haktuur ona iha ne’e, ida ne’e kabe ba servisu no haree ba responsabilidade ne’ebé maka organizasaun tolu aseitasaun hamutuk iha nota intendementu ne’e.
Iha tinan ida ne’e hetan apoiu husi sentru chega hodi kontinua tau matan ba vítima vulnerável sira. Nune’e bele servisu hamutuk ho sentru chega hodi sai tau forsa hamutuk hatu bele koresponde ba rekomendasaun ne’ebé maka husi CVR ho CVA nian.
“Nota entedimentu sai guia para lori ita eleva saida maka la bele ses husi guiam, ita hatene ita nia direitu maka ida ne’ebé maka ita nia dever maka tenkeser nakonu,” Nia hateten.









