Reportajen David da Costa
Sekretária Estadu Igualdade (SEI) servisu hamutuk ho Institute of Business (IOB) ohin halo sosializasaun kona-ba kampus seguru ba estudante no dosente sira iha IOB ho tema “Prevene violénsia hasoru feto no labarik feto iha Universidade/IOB” ho objektivu atu hasa’e koinesimentu Dosente, Estudante no estrutura Kampus nian kona-ba prevensaun Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) inklui tráfiku ba feto no labarik sira.
Tamba violensia kontra feto no labarik-feto sai nafatin preokupasaun no problema globál nomós iha akontese iha kontestu Timor-Leste, Kuaze feto ida husi feto na’in tolu hasoru violénsia iha sira-nia moris husi parseiru intimu ka sira- nia la’en kaben, Violénsia hasoru feto la’os de’it akontese iha uma-laran maibé akontese mós iha fatin públiku, Husi relatóriu Vulnerable Person’s Unit (VPU) tinan 2023 nian, relata katak kazu violénsia seksuál ne’ebé akontese hamutuk 41 iha Janeiru to’o Juñu 2024, No labarik barak liu mak akontese iha Dili.
Haree ba dadus refere, presiza ema hotu nia esforsu atu halo prevensaun ba iha violénsia seksual sira ne’ebé afeta tebes ba iha feto no labarik feto sira-nia moris, nune’e mós kazu violénsia sira ne’ebé akontese iha fatin públiku sira. Tanba ne’e Sekretária Estadu ba Igualdade (SEl) hanesan Instituisaun Estadu ne’ebé haree ba asuntu promosaun igualdade jéneru no inkluzaun servisu hamutuk ho Institute Of Business (IOB) sei realiza Diálogu ho Estudantes no Dosente sira iha Institute refere ho objctivu atu hasa’e koinesimentu Dosente, Estudante no estrutura Kampus nian kona-ba prevensaun VBJ inklui tráfiku ba feto no labarik sira, iha dialogu ne’e envolve estudante sira atu hasa’e sira-nia koñesimentu kona-ba oinsa halo ligasaun respeitu, no saude seksuál no reprodutivu no hadi’a relasaun komunikasaun ne’ebé efetivu.
Diretora-Jerál Interina SEI, Apolonia da Cunha, hatete, violénsia bazeia ba jéneru inklui asédiu seksual hanesan violasaun kontra feto no labarik feto nia direitu ne’ebé akontese barak iha sosiedade inklui sosiedade Timor-Leste. Asédiu Seksual mós akontese iha kampus, ne’ebé autor mai husi Profesor ba estudante no entre estudante ho estudante sira. Asédiu Seksual fó impaktu negativu laos deit ba feto vítima maibé ba instituisaun kampus no ba komunidade kampus ne’e rasik.
Tamba ne’e presiza kria mekanizmu atu halo prevensaun ba VBJ iha kampus liu husi establese polítika ba prevensaun no protesaun ba vítima, hasae koñesimentu instituisaun academia nian no mos kria mekanizmu kampus atu halao prosesu hatoo keiza no relatoriu.
SEI mak kordena implementasaun Planu Asaun Nasional ba Violensia Bazeia ba Jeneru husi tinan 2022 too 2032. Knaar importante ida mak atu hasa’e koñesimentu publika kona-ba prevensaun violensia bazeia ba jeneru no diskriminasaun sira ne’ebe akontese iha publiku inklui iha kampus.
“Tamba ne’e, loron ohin ita hahu halo dialogu atu introdus saida mak dehan kampus seguru no mekanizmu saida mak tenki establese atu asegura kampus bele seguru,” dehan Diretór Jerál SEI iha kampus IOB, Sexta 14/03.
Nia dehan, modelu Kampus Seguru hahu implementa ona iha Kampus UNTL ne’ebébe hetan apoiu husi UN Women no Sekretariu Estadu ba Igualdade no apoiu fundus husi Governo Korea/KOICA. Programa ne’e benefisia ona Estrutura Kampus rasik, hasa’e ona konesimentu Dosente, estrutura kampus no estudante sira no establese ona mekanizmu kona-ba relata kazu hirak ne’ebé mosu iha Kampus inklui establese ona apoiu konseling ba sobrvivente husi VBJ iha kampus. UNTL mos aloka rekursu ba ninia implementasaun sira inklui alokasaun orsamentu iha Planu Asaun Annual 2025.
“Ami apresia ba IOB ne’ebe iha inisiativa diak atu hahu halo prevensaun ba violensia bazeia ba Jeneru iha kampus. Hahu ho dialogu ne’e, ita bele hametin ita nia kordenasaun ba haforsa mekanizmu servisu no apoio ba vitima sira” Nia apresia.
Tanba ne’e Ohin loron sai sasin ba rezultadu kordenasaun servisu hamutuk ne’ebé sei aselera progresu ba prevensaun no mekanizmu apoiu ba vítima sira liuliu iha kampus. Ho dialogu ne’e, sei aumenta rekursus umanus ba iha prevensaun VBJ no lilliu asédiu seksual no promosaun igualdade jeneru.
“Ita hatene katak wainhira ita investe iha edukasaun sira, ita sei produs jerasaun foun ho kualidade diak no sei kontribui ba harii pas no dezenvolvimentu sustentavel inkui dezenvolvimentu Promosaun Igualdade jeneru” Nia esplika.
Reprezentante Retor Institute of Business (IOB), Loudivina Maria Vitor, hateten, ohin realiza workshop kona-ba prevene violénsia hasoru feto no labarik feto sira iha Universidade. Importánsia husi workshop ne’e oinsa mak bele halo prevensaun ba violénsia bazeia ba jéneru no asédiu seksuál ne’e maka akontese iha Universidade sira liu-liu iha Institute of Business.
“Importánsia husi workshop ne’e fó hanoin fali mai ita oinsa mak ita halo prevensaun Violénsia bazeia ba jéneru no asédiu Sexuál. Kazu ida ne’e ita haree ba realidade akontese iha sosiedade hotu-hotu, inklui sosiedade akademiku. Ita haree ho matan no akompaña katak kazu ne’e mos bele akontese ba estudante ho estudante, dosente ho dosente nomos dosente ho estudante,” hateten reprezentante Retor.
Desafisu ne’ebe estudante sira hasoru mak vitima sira la brani ko’alia sai entaun husi workshop ida-ne’e bele loke estudante sira nja hanoin, oinsa mak bele halo prevensaun ba violénsia bazeia ba jéneru no asédiu seksuál nomos husi workshop ida ne’e bele hatene mekanizmu, oinsa atu hasoru kazu ida ne’e no bele prosesu kazu violénsia no asédiu seksuál ne’e ba oin.
“Agradese to’o agora ita IOB to’o agora laiha kazu ida hanesan ne’e. Ami espera katak ba oin kazu hanesan labele akontese, tamba sosiedade akademiku ita presiza fo espasu ida ne’ebe maka seguru, konfortavel no livre husi violénsia bazeia ba jéneru nomos asédiu seksuál, atu nune’e bele garante ba ita nia prosentu aprendizajen,” Nia esplika.
Estudante husi IOB, Anita da Costa mos hateten, workshop ida ne’e importante tebes ba estudante sira, tanba oinsa maka estudante sira bele prevene violénsia no asédiu seksuál ne’ebe maka akontese iha Universidade. oinsá maka estudante sira bele hato’o keixa kona-ba kazu sira violénsia no asédiu sexuál ne’ebe akontese ba estudante sira.
“Importánsia husi workshop ne’e maka bele ajuda ami estudante oinsá maka ami bele hatene kona-ba violénsia no asédiu sexuál ne’e mak akontese iha ami nia kampus no oinsa mak bele prosesu kazu sira ne’ebe mak akontese mai ami estudante sira,” Nia dehan.