Home Notisia PM Xanana: Arte Marsial La Taka, Governu Halo Proposta Lei Atu Salva...

PM Xanana: Arte Marsial La Taka, Governu Halo Proposta Lei Atu Salva guarda ho Karakter Desportivu no Kultura

0
4223

PM Xanana Gusmao ho PR Ramos Horta iha palacio Prezidensia. [Foto: Media PR | 14.08.2025]

Reportajen David da Costa

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão aprezenta aprovasaun projetu Proposta Lei hosi Konsellu Ministrus (KM), kona-bá Rejime Jurídiku Artes Marsiais, bá Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta.  No iha rejime jurídiku ne’e la’os atu taka artes marsiais, maibé  ida ne’e regras ida para artes marsiais sira atu la’o tuir.

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hatete, bainhira grupu arte marsiais no rituais ka kumpri ka la obedese ba regulamentu ka regra husi governu nian mak sei la tolera, no taka permanente atividade arte marsiais no rituais sira.

“Ha’u mai informa ba Prezidente Repúblika iha Konselu Ministru, ami halo rezolusaun ida kona-ba arte marsiais, la’ós atu taka agora kedas, mais halo fó regra ne’ebé didi’ak, nune’e sira bele funsióna ho regra buat sira ne’e hotu. Karik la tuir regra sira ne’e mak taka, tanba sei laiha kontrola ba maluk sira seluk dehan sira ne’eba tiha ona, sira ne’eba simu tan, ami la konsege kontrola, ne’ebé regra maka’as atu ita evita katak, ita fila fali ba kotuk,” Informa PM Xanana ba jornalista sira hafoin enkontru semanál ho PR Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál Bairu-Pite, Kinta (14/08).

Tanba durante ne’e governu la konsege movimentu grupu arte marsiais no rituais sira nian iha territóriu nune’e mosu konflitu oi-oin ho ida ne’e mak governu deside suspende atividade grupu arte marsiais, maibé ikus ne’e governu iha ona polítika no hanoin di’ak hodi tau regra ba grupu sira atu halo atividade tuir saida mak governu haruka.

Maibé Antes ne’e iha loron 30 fulan Jullu 2025, Konsellu Ministrus aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, kona-ba Rejime Jurídiku Artes Marsiais, iha Reuniaun Konsellu Ministru. Objetivu hosi inisiativa lejizlativa ida ne’e maka atu estabelese rejime jurídiku ida ne’ebé klaru bá ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais iha Timor-Leste, hodi asegura katak atividades ne’e hala’o ho seguru, ordenadu no tuir prinsípius órden públika nian.

Proposta ne’e ho objetivu atu prevene no kombate violénsia ne’ebé asosiadu ho prátika artes marsiais, liu-liu entre joven sira, liu-hosi kria mekanizmu monitorizasaun, fiskalizasaun, no responsabilizasaun ne’ebé efikás bá sentru, klube, no ajente sira ne’ebé envolve.

Tanba ne’e maka introdús figura “perfíl risku” ne’ebé bele aplika bá organizasoins ho istória komportamentu antisosiál ka violentu, sujeitu bá medida kontrolu institusionál espesífiku sira.

Diploma ne’e mós propoin kriasaun órgaun foun rua: Komisaun Reguladora Desportu ba Artes Marsiais (CRDAM, sigla iha lian portugés) no Komisaun Monitorizasaun no Fisklizasaun Artes Marsiais (CMFAM), atu nune’e bele asegura koordenasaun institusionál ne’ebé forte entre entidade governamentais kompetentes no sosiedade sivíl.

Entre prinsípiu orientadór sira ne’ebé konsagra iha proposta lei ne’e, destakada maka prioridade ba órden públika, prevensaun no prekausaun bá riskus, koordenasaun institusionál, responsabilizasaun individuál no koletiva, liberdade bá asosiasaun no la-partidariza, hodi garante katak artes marsiais mantén hanesan prátikas formasaun pesoál no kulturál ne’ebé laiha influénsia hosi polítiku-partidáriu sira.

Ho proposta lei ida-ne’e, Governu hakarak atu salvaguarda arte marsiál sira-nia karater desportivu, no kulturál, hodi promove sira-nia prátika ne’ebé responsável no kontribui bá seguransa no moris-di’ak sosiedade timoroan nian.

Iha fatin hanesan Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta mos hatete,  ohin ko’alia ho maun boot Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Primeiru Ministru hakarak primeiru líder sira arte Marsiais mak tenke hatudu kapasidade, firmeja atu kontrola sira nia membru sira.

“Ha’u laiha problema sira ba Atambua simu diploma, tanba ne’e mós normál, sira ne’ebé halo hanesan Taekwondo sira hakarak ba Korea mak mai, sira Kongfu boot liu mak Xina, Karate boot liu Japaun. Se o bele ba karik simu husi mestri nia liman iha Japaun, Korea, mais kuitadu ba Atambua aproveita han nasi goreng iha Atambua kuitadu husik ba, ha’u la preokupa,” nia dehan.

Nia explika, mabé atu ba ne’e tenke ba legalmente, depois problema mak ne’e, Timor dala ruma  ba se mak manan osan, ba de’it Atambua ne’e selu $200, entaun ema rihun ida mak ba $20 mill dólar mak tama ba butomak iha Atambua ne’e ninia bolsu. Mas nusa la konvida boot arte marsiais mai de’it Dili laiha problema, agora sira mós ba Atambua, ema bosok tan sira kuitadu. Maibé kuitadu joven sira simples povu nia ona, mais sira hetan diploma ida mai husi arte marsial ne’e orgullu boot sira tara iha sira nia uma, ne’ebé laiha problema ho ida ne’e.

“Mais labele liu fali dalan la’o nian, mais ha’u triste liu mak ha’u haree ema mak manan osan boot, sira seluk toba fatin nian,” Nia afirma.

Maibé problema violénsia ka saida buat hotu-hotu akontese ne’e arte marsial mak halo, joven ruma baku malu iha kazamentu ruma hatete arte marsial, la’e joven balun baku malu ne’e sira estudante iha universidade, sira arte marsial,  maibé sira estudante, entaun se mak sala, arte marsial mak sala ka universidade mak sala.

“Entaun taka saida, taka arte marsial ne’e ka taka universidade, ne’eduni ha’u ladun konkorda ho taka, buka mak fó apoiu liu ba sira, hakuak sira, hadomi sira, tanba joven sira atividade desportu mós ladun iha,” argumenta nia.

Ho ida ne’e maun Xanana komprende buat sira ne’e hakarak ajuda ho sira, mais ko’alia maka’as ho boot sira, tanba líder sira arte marsial ne’e laiha kontrolu ba membru sira. Tanba difisil loos, bele krítika líder sira arte marsial, mais organizasaun balun iha 10 pesoal.

Tanba, Komandu Jerál PNTL rasik la kontrola nia membru sira fora oras servisu ba festa dala ruma lanu buat sira ne’e akontese mós ba forsa armada, mais ne’e lá’os problema.

NO COMMENTS