Home Notisia Kansela Sosa Kareta no Halakon LPMV La’os Entrega Husi  Elite Politika, Maibe Vitória...

Kansela Sosa Kareta no Halakon LPMV La’os Entrega Husi  Elite Politika, Maibe Vitória Puru Asaun Masa  

286
0
Estudante Universitariu Timor-Leste (EUTL) halo konferénsia imprensa (Foto-David)

Reportajen David da Costa

Paralamentu Nasionál (PN)  kansela sosa kareta no halakon lei pensaun Mensal Vitalisia ne’e la’os entrega husi elite politka sira hanesan CNRT, FRETILIN, PD, PLP, KHUNTO, maibé vitória ne’e puru rezultadu husi konsolidasaun, mobilizasaun no asaun masa, povu maubere nian ne’ebé durante ne’e rezulta raan turuk, kanek, tohar, terus no susar maka hetan vitoria ida ne’e.

Porta vos Estudante Universitariu Timor-Leste (EUTL) Caetano da Crus, hatete, Vitória kansela sosa karreta no halakon lei pensaun mensal vitalísia la’ós entrega husi elite, nein husi ema neon-di’ak ida mak fó ba povu maubere. Maibé, ida-ne’e nu’udar rezultadu husi asaun masa ne’ebé  EUTL organiza, tanba sein asaun masa, mudansa ne’e sei la akontese.

“Asaun masa ne’ebé durante ne’e rezulta raan turuk, kanek, tohar, terus no susar. La’ós ita husu ho morál, maibé konfronta ho dixiplina luta. Tanba ne’e, masa mak halo istória. La’ós laran di’ak sira husi CNRT, FRETILIN, PD, PLP, KHUNTO, ka nein partidu seluk mak mai liberta ita. Vitória ne’e puru rezultadu husi konsolidasaun, mobilizasaun no asaun-masa,”dehan Porta vos Estudante Universitariu Timor-Leste (EUTL) Caetano da Crus liu husi komfrensia Imprensa iha kampus Central UNTL, Tersa 30/09.

Projetu Lei Númeru 11 ne’ebé aprezenta iha Plenária PN pasa ho unanimidade, votu afavór 62, abstensaun no kontra zero. Projetu ne’e nia konteúdu maka revoga ka halakon totál, sein exesaun ba pensaun vitalísia ba eís-deputadu no eís-titulár Órgaun Soberania sira. I kusmai, PR promulga ona lei foun ne’e hodi halakon totál ona pensaun mensál vitalísia no direitu regalia sira-seluk, no publika ona iha Jornál Repúblika liuhusi Lei N.o 7/2025, 29 fulan Setembru. 

Tanba hetan vitoria ne’e povu mak luta, tanba ne’e EUTL la agradese ba elite politika sira, EUTL mos nunka atu agradese ba ema ne’ebé hala’o nia devér hodi promulga hanesan Prezidente da Repúblika.  Maibé EUTL hakarak agradese de’it ba povu ain-tanan no kamada intelektuál sira ne’ebé organiza-an. Agradese ba espíritu husi artista sira, maluk defisiénsia, NGO sira, no povu baibain sira-ne’ebé solidariza bee, hahán, osan, nst, tantu husi rai-laran no mós rai-liur. 

No  asaun-masa ne’e mós mostra oinsá povu hatudu solidariedade ba malu hodi salva Timor nia futuru, no proteje Timor-Leste husi kolapsu. Sentidu solidariedade ne’e kle’an tebes, no presiza tebes atu hametin hodi kontinua povu nia rezisténsia ba oin.  Povu kuandu organiza-aan no solidariza malu maka ukun-na’in ka elite sira sei la hakmatek. 

Maibé Vitória seidauk final, tanba la iha vitória finál iha moris ne’e, mas vitória sempre mosu ho kualidade ne’ebé diferente. Kada pasu hamosu nia kontradisaun foun. Rezultadu asaun masa durante ne’e EUTL konsidera nu’udar vitória eínprosesu. Povu tenke organiza-aan nafatin hodi halo vijilánsia ba vitória ne’e iha prosesu laran até vitória loloos. Vitória loloos maka halakon priviléjiu hotu-hotu no konstrui demokrasia popular liu husi estadu ida inkluzivu ne’ebé povu hotu-hotu partisipa hodi toma desizaun. 

“Ita tenke luta nafatin hodi halakon totál tradisaun sosa karreta luxuozu ba mahukun sira, ita luta nafatin hodi halakon totál LPV no hamoos priviléjiu polítika oioin,  ita luta nafatin hodi altera Lei Liberdade Reuniaun no Manifestasaun; no ita nafatin halo kontrolu atu OJE tenke aloka duni ba setór estratéjiku sira. Tan seidauk finál, entaun ita konsidera vitória ne’e sei iha prosesu nia laran,” nia alerta.

Kuandu liu tiha asaunmasa, mosu narrativa rua ne’ebé ko’alia kona-ba morál no étika. Ida, perspetiva morál ne’ebé julga katak demonstrasaun EUTL ne’e anárkismu no bandalizmu. Seluk, morál ne’ebé dehan katak eís-titulár no eís-deputadu sira ne’e veteranu no terus barak ba rai ne’e, nune’e labele halakon sira nia direitu ba pensaun no regalia [osan, karreta, rezidénsia, nst]. 

Maibé EUTL atu esklarese ba intelektual burgéz no tradisionál sira be hamosu morál-elite refere. EUTL konsidera morál dominante sira ne’e mak nu’udar ideia husi elite dominante iha tempu agora. Elite ne’ebé iha podér, aumezmu tempu kria ideia morál atu domina sosiedade. Povu sai subordinadu nafatin, hakru’uk no sai atan ba morál-metan no malahuk husi elite sira. No, bainhira povu dukur maka elite sira kontinua hanehan no supa, liuhusi LPMV no liu husi lei predatór sira seluk. Kontráriu ho morál elite, EUTL nia morál iha luta forma husi esénsia demokrasia nian, katak podér iha povu, husi povu, ba povu no fila fali ba povu. Nune’e, manifestasaun husi EUTL lahó natureza anárkiku nein bandalizmu. 

“Ami hakarak alerta atu ita tenke halo defeza ba obra istórika povu nian, signifika reziste hasoru narrativa elite iha sorin ida, no sorin-seluk defeza nafatin ba vitória eínsí. Dahuluk, ita hotu-hotu tenke halo kampaña beibeik atu esklarese ba ema hotu katak povu liuhusi EUTL maka halakon LPMV, la’ós elite sira. Ita tenke halo defeza no reziste hasoru narrativa husi elite ne’ebé sei mosu iha laloran polítika kampaña eleitorál. Tanba tendénsia boot tebes atu elite sira halo kampaña ba sira nia neon di’ak iha eleisaun. Bainhira elite polítiku ida manipula istória maka ita tenke aten barani hodi hasoru. Ita tenke halo defeza ba povu nia interese no esplika ba sira iha sira nia leet. nia afirma.

Nia subliña “ita hotu tenke halo defeza ba vitória ne’ebé eínprosesu. Maski PR promulga ona, maibé sei iha nesesidade atu mosu interrupsaun ba lei ne’e nia efikásia no nia aplikabilidade iha sosiedade. Dalan primeiru, konforme artigu 149.° KRDTL, PR bele halo fiskalizasaun abstrata preventiva, katak husu tribunál nia hanoin kona-ba diploma ida nia konstitusionalidade. Fiskalizasaun ne’e signifika PR husu uluk antes diploma ida promulgadu no tama eínvigór”.

Maibé Pelu kontráriu, dalan refere ultrapasa tiha ona, posibilidade ba dalan segundu, konforme artigu 150.° KRDTL. Artigu ne’e garante atu PR, Prezidente PN, Primeiru Ministru, 1/5 husi Deputadu sira, Prokuradór Jerál Repúblika no PDHJ bele halo fiskalizasaun ba diploma ne’ebé promulga ona no tama ona eínvigór. Fiskalizasaun ne’e signifika katak husu tribunál nia hanoin kona-ba konstitusionalidade hafoin diploma ida tama eínvigór iha ordenamentu jurídiku. Tuir análize, posibilidade boot atu dalan segundu bele akontese iha dinámika foun ne’ebé sei mai iha futuru. Haree tendénsia no posibilidade ne’e maka ema hotu iha devér atu halo vijilánsia nafatin ba vitória povu nian ne’ebé eínprosesu. 

Vijilánsia ida-ne’e nafatin hala’o iha diresaun sira hanesan, primeiru, tenke organiza an nafatin iha Komité Asaun atu konsolida, diskute, debate, peskiza no prepara-aan hodi hasoru dinámika foun sira iha rezisténsia nia laran; segundu, tenke organiza-aan nafatin liuhusi asaun masa hodi prátika no apriende fila-fali  esperiénsia sira ne’ebe iha. Tanba asaun masa, aleinde prátika reál, nia mós nu’udar edukasaun polítika atu hasa’e povu nia konxiénsia ba mudansa; terseiru, halo defeza liuhusi dalan legál hodi halakon totál LPMV. Ba dahikus ne’ ema hotu  presiza halo advokasia orgánika ne’ebé sadere-aan ba povu nia luta hodi defende povu nia interese liuhusi dalan legál. 

Nune’e, nesesidade no urjente tebes atu ativa Komité Asaun Universitáriu iha kada kampuz. Komité Asaun mak nu’udar espasu demokrátiku ne’ebé partisipa husi estudante hotu-hotu [liuliu sira ne’ebé partisipa asaun masa] atu halo avaliasaun, análize, diskusaun no define diresaun luta estudantíl nian. Komité ne’e mós nu’udar fatin ba ajitasaun, edukasaun no konsolidasaun atu hala’o ajenda luta universitáriu nian agora no ba oin. 

Presiza mobiliza partisipante asaun masa durante ne’e atu konsolida-aan iha Komité Asaun hodi avalia esperiénsia sira no formula sai konseitu luta estudantil ba oin. Ema ida-idak esperiente asaun masa no liuhusi komité nia bele avalia no diskute ninia esperiénsia rasik. Komité Asaun eziste no funsiona ba rezisténsia ida sustentável no prolongada. Espasu demokrátiku ne’e atu akumula estudante hotu hotu nia ideia hodi kontinua lori ajenda no ezijénsia sira ba oin. Sein Komité Asaun maka movimentu estudantíl sei rahun fila-fali! Komité Asaun mak fatin ba hahoris konseitu no ideia movimentu estudantíl. 

Komité Asaun maka nu’udar xave ba rezisténsia sustentável no prolongada. Rezisténsia sustentável katak Komité Asaun mak baze permanente no sentru konsentrasaun estudante sira nian atu kontinua peskiza, estudu, análize, debate no diskusaun ba interese povu nian. Rezisténsia prolongada katak Komité Asaun lori nafatin ezijénsia povu nian hodi halo kampaña iha lurón hodi kontra ukun elite nian iha tempu ohin-loron no iha futuru. 

“Bainhira ita hotu organiza-aan iha Komité Asaun maka asaun masa iha tempu oin mai la’ós bazeia de’it ba emosaun espontánea, maibé asaun masa ne’ebé mosu puramente husi konxiénsia masa oprimidu nian. Nune’e, asaun masa sei dezenvolve di’ak tebes ho kriatividade oioin no posibilidade boot atu ita halo mudansa ida ne’ebé planeadu no konsolidadu ba objetivu libertasaun povu Maubere ba total, kondisionál no kompleta.

Enkuantu, Estudante Universitariu Timor-Leste (EUTL) nu’udar movimentu estra-parlamentáriu ne’ebé dirije povu nia insatisfasaun perante sistema neo-liberal no parlamentarizmu ne’ebé dodok ona. Movimentu ne’e eziste ho ezijénsia prinsipál haat, Kansela sosa karreta ba deputadu 65, no hapara totál tradisaun sosa karreta luxuozu, Halakon lei pensaun mensál vitalísi,  Alterasaun ba Lei Liberdade Reuniaun no Manifestasaun ne’ebé impede ema-nia direitu atu hato’o ideia kontra podér públiku no mos Alokasaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ba setór estratéjiku sira.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here