Home Notisia PM Xanana: FRSS Garantia Pagamentu Futuru, Liu-liu Kontestu Vulnerabilidade 

PM Xanana: FRSS Garantia Pagamentu Futuru, Liu-liu Kontestu Vulnerabilidade 

0
494

Primeiru Ministru, Xanana Gusmao. [Foto: Media PM}

Reportajen David da Costa

Nonu Governu ne’ebe maka Lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão konsidera konferénsia internasionál kona-bá Fundu Rezerva Seguransa Sosiál (FRSS) ho tema “Fundo Reserva Segurança Social Hodi Garante Sustentabilidade ba Longo Prazo” sai hanesan momentu importante no desizivu tebes bá futuru Sistema Seguransa Sosiál Timor-Leste nian.

Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, Hatete, kona-bá FRSS iha importánsia estratéjika bá Timor-Leste, tanba garantia pagamentu futuru bá pensaun sira ho prestasaun sosiál seluk tán, liu-liu iha kontestu vulnerabilidade bo’ot ne’ebé karakteriza povu ne’e.

“Tema ne’ebé uza iha eventu internasionál ne’e ho relevánsia bo’ot tebe-tebes bá Timor- Leste. Ha’u hato’o rekoñesimentu bá aprezentadór sira ne’ebé sei partilla sira nia koñesimentu ho esperiénsia barak tebetebes kona-bá matéria ida-ne’e, iha momentu ida ne’ebé espesialmente desizivu bá futuru Sistema Seguransa Sosiál Timor-Leste nian,” dehan Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, bainhira partisipa iha konferénsia internasionál kona-bá Fundu Rezerva Seguransa Sosiál (FRSS) iha Sentru Konvensional Dili (CCD), Segunda 9/02.

Nia haktuir, tinan kotuk, iha fulan-Novembru povu selebra aniversáriu bá dala-50 proklamasaun independénsia Timor-Leste nian. Infelizmente, halo povu ne’e mós hanoin hikas tinan 50 hahú terrível okupasaun, ne’ebé akontese foin mak halo loron sia, hodi hanehan povu ne’e durante tinan 24, ne’ebé naruk no difísil tebetebes.

“Tanba ne’e mak ha’u sempre defende konstrusaun sistema seguransa sosiál ida ne’ebé robustu, bele proteje ita nia ferik ho katuas sira, ita nia feto faluk ho mane faluk sira, ita-nia oan ki’ak sira, ema sira ho defisiénsia, no mós ema ho família sira ne’ebé moris iha situasaun vulnerabilidade bo’ot liu. Ita-nia istória kona-bá okupasaun rezisténsia ho restaurasaun independénsia, liu-liu, hanesan istória ida nakonu ho sofrimentu no frazilidade umana,” nia subliña.

Nia salienta, tanba ne’e pilár seluk tán ne’ebé mak esensiál liu bá Estadu do que kompromisu firme kona-bá promosaun dignidade ema ida idak nian ho povu tomak nian? Ema ida idak bele husu bá an rasik, medidas fundamental liu maka saida loos ne’ebé Estadu bele adota, iha kedan inísiu rekonstrusaun nasionál, kompara ho apoiu bá ema sira ne’ebé luta bá libertasaun família hosi mártires sira, no ema sira ne’ebé tenke hahú hadi’a hikas sira-nia moris hosi zero.

Tanba  apoiu ne’e mak hanesan instrumentu desizivu rekonsiliasaun no rekonstrusaun nasionál, ne’ebé permite povu hakat bá oin to’o ohin loron, hodi redúz, maski neineik, injustisa, eskluzaun, dezigualdade ho pobreza ne’ebé marka sosiedade timorense. 

Perkursu ka, dalan naruk ne’e mak permite TL to’o iha momentu atuál, ne’ebé povu la’ós de’it iha FRSS ida, ne’ebé kria iha 2020 no operasionál desde 2023, maibé bele haree katak Fundu ne’e integra ona iha atividade investimentu iha merkadu finanseiru internasionál hanesan marku estruturál ida iha dezenvolvimentu sistema seguransa sosiál TL nian no, liu-tán ida-ne’e, iha dezenvolvimentu ekonómiku no institusionál Timor-Leste nian.

Ne’e mak afirmasaun hosi país ida ne’ebé hatene hanoin, sente no poupa ho forma koletiva. Ho fundu ida ne’ebé reforsa sustentabilidade finanseira sistema nian, ne’ebé jere rendimentu adisionál liu-hosi investimentu sira prudente no bele kontribui bá estabilidade ekonómika ho sosiál, hodi proteje povu, liu-liu sira ne’ebé iha pozisaun frájil-liu.

Nune’e mós, Fundu ne’e promove repartisaun enkargus ho benefísiu sira ne’ebé justu no ekuilibrada liu entre jerasaun sira, atu evita jerasaun sira tuir-mai simu todan tanba nível ezesiveis hosi kontribuisaun ou impostu sira. Iha Timor-Leste, ne’ebé parte signifikativa hosi reseitas públikas mai hosi rekursu naturál esgotavél sira, fundu rezerva ne’e dezempeña mós papél krusiál ida iha transformasaun rikezatemporária ne’e iha ativu finanseiru bá tempu naruk, hodi nune’e hamenus volatilidade ekonómika no reforsa reziliénsia Estadu. 

Buat hirak ne’e hotu ezije, naturalmente, modelu irrepreensível ida hosi boa governasaun, transparénsia no rigór iha jestaun Fundu Reserva. Só nune’e mak bele konsolida kredibilidade hosi instituisaun sira no hametin konfiansa povu Timor tomak iha Sistema Seguransa Sosiál, ne’ebé onra sakrifísiu hosi jerasaun sira ne’ebé uluk liu no garante maiór seguransa ho dignidade bá jerasaun sira ne’ebé sei tuir-mai.

“Ha’u-nia apelu, nu’udár Primeiru-Ministru, mak diskusaun sira iha loron rua ne’e nia laran tenke kontribui bá modelu nasionál ida ne’ebé benefisia futuru Timor-Leste ne’ebé la iha sidadaun ida mak tau bá kotuk. Ita-nia Fundu Rezerva Seguransa Sosiál ne’e la’ós de’it hanesan mekanizmu finanseiru ida maibé prova konkreta hosi ita-nia solidariedade, ita-nia reziliénsia ho ita-nia vizaun bá nasaun ida ne’ebé forte no justa,” PM Xanana salienta. 

Nune’e mos Xefe Governu fó hanoin didi’ak kona-bá buat hirak ne’ebé konkista ona. TL sai hosi okupasaun impiedoza ka brutál halo ona tinan 24 iha fulan-Maiu tinan ne’e.  Ida-ne’e atu harii, neineik, sistema kontributivu ida ne’ebé bele proteje inan, aman, ferik-katuas ho família vulnerávél sira.

Traballadór sira ohin-loron kontribui bá “Karteira komun” ida ne’ebé selu pensaun ho subsídiu agora nian maibé Fundu Rezerva ne’e sei garante katak aban-bainrua, bainhira númeru muda no idozu sira-nia númeru aumenta, sei iha rekursu bá ema hotu-hotu. Resposta bá populasaun neʼebé idade aumenta no bá dezafiu hosi merkadu traballu mak: kria empregu dignu, lori tán sidadaun sira kontribui no transforma esedente iha investimentu intelijente.

Tenke servisu maka’as atu Fundu ne’e tenke autónomu no protejidu didi’ak kontra tentasaun polítika sira. Ne’e signifika mós katak, jestaun ida ne’ebé ho independénsia téknika, independente hosi orsamentu Estadu, no bele investe iha merkadu internasionál. Hakarak iha depózitu seguru, asaun rentável, obrigasaun estável ho retornu favorável. 

Iha períodu ezisténsia ida ne’ebé bele dehan badak, montante Fundu reprezenta 14,6% hosi TL nia PIB la’ós petrolíferu, rezerva murak ida ne’ebé konverte petróleu iha seguransa duradoura bá jerasaun futuru. Maibé buat hirak-ne’e hotu sei la funsiona se la iha konfiansa. Tanba ne’e halo diálogu ho autór relevante sira hotu, publika relatóriu transparente no esplika kada pasu bá povu Timor tomak.

“Ha’u espera katak hosi konferénsia internasionál ida-ne’e mosu konkluzaun ne’ebé bele apoia ultrapassa dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste hasoru no garante sustentabilidade Fundu Rezerva Seguransa Sosiál, no mós liu-hosi uniaun esforsu entre Governu, triballadór ho empreza ho parseiru sira. Hamutuk, sei bele garante pensaun digna, hamenus moris-ki’ak no harii Timor-Leste ida ne’ebé prósperu-liu. Tanba país ida ne’ebé proteje nia povu liuliu, família sira ne’ebé vulnerável liu hosi povu, mak país ne’ebé ita hotu-hotu mehi no luta atu hetan,” nia konklui.

Iha fatin hanesan, Prezidente Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS), Zeferino da Costa Babo, mos dehan, Fundu Rezerva Seguransa Sosiál kria ho misaun atu garante estabilidade finanseira no sustentabilidade rejime kontributivu sistema seguransa sosiál TL nian, proteje jerasaun prezente no futuru.

Tanba FRSS reprezenta marku istóriku ida iha konsolidasaun sistema protesaun sosiál Timoroan nian, nu’udár instrumentu estratéjiku ida hodi garante katak direitu sosiál sira hetan respeitu no protesaun iha tempu naruk nia laran.

“Ami-nia kompromisu atu jere fundu ida ne’e ho rigór, transparénsia no responsabilidade, hodi promove konfiansa sidadaun nian no koezaun sosiál. Konferénsia ida-ne’e maka espasu privilejiadu ida atu fahe esperiénsia internasionál sira no prátika di’ak sira, analiza dezafiu demográfiku, ekonómiku no institusionál, no reflete kona-ba estratéjia investimentu, governasaun no inovasaun,” nia hatete.

Nia salienta, diálogu abertu entre Governu, parseiru sosiál no peritu sira esensiál atu hametin kapasidade resposta no asegura katak Seguransa Sosiál, mak pilar ida bá estabilidade no inkluzaun. Durante loron rua ne’e, sei iha oportunidade atu diskute asuntu xave sira bá futuru Seguransa Sosiál iha Timor-Leste, hanesan Fundamentu no objetivu fundu rezerva, dezempeñu investimentu nian, Governasaun no transparénsia, sustentabilidade atuariál no demográfiku, no dezafiu polítiku no institusionál. FRSS, nu’udár pessoa koletiva, ho personalidade jurídika, autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál, tutelada hosi membru Governu responsável bá área seguransa sosiál. 

“Konsellu Administrasaun ne’ebé ha’u iha onra atu prezide, assume responsabilidade atu jere fundu ne’e, bazeia bá prinsípiu seguransa, rentabilidade no likidéz, promove jestaun ne’ebé prudente tuir padraun kona-bá boa governasaun ne’ebé aas liu,” nia subliña.

Nia mós afirma katak, sustentabilidade Seguransa Sosiál la’ós de’it kestaun téknika ka finanseira, maibé mós kestaun étika no polítika. Presiza sosiedade tomak nia involvimentu, harii konsensu no kompromisu bá justisa sosiál no koezaun interjerasionál. FRSS tenke sai instrumentu ida iha servisu bá ekuidade, inkluzaun no dezenvolvimentu umanu.

Entertantu partisipa iha konferénsia internasionál durante loron rua ne’e mai hosi reprezentante instituisaun públiku no privada nasionál no internasionál, péritu sira, akadémiku, parseiru sosiál, membru Governu, empregadór, traballadór no foinsa’e sira. 

NO COMMENTS