
Reportajen Umbelina dos Reis
Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), realiza atividade kompetisaun debate públiku entre estudante universitáriu no Institutu Superiór sira ho tema jerál “Justisa klimátika no finansiamentu klimátika, ba empodera feto no foinsa’e sira ba Timor-Leste nia reziliénsia”, Objetivu hosi atividade ne’e oinsá foinsa’e sira fahe esperiénsia no fó ideia ba malu konaba situasaun mudansa klimátika nian, tanba problema mudansa klimátika ne’e laos problema individual maibé problema universal nune’e presiza no ema hotu nia ideia no responsabilidade.
Prezidente Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Benvinda Gusmão Alves hateten, Objetivu hosi atividade debate públiku ne’e hakarak promove partisipasaun siviku foinsa’e sira maibé espesifikamente ba estudante universitáriu sira nune’e bele fahe sira nia ideia kritiku no solusaun bazeia ba tematiku jeral ne’ebe ligadu ba mudansa klimátika nian. Aleinde ne’e mos halo diskusaun ba ema ne’ebe mak kontra ka pro-ideia, oinsá bele hato’o sira nia argumenta ligadu ba tema jerál mudansa klimátika nian.
” Ha’u hanoin estudante universitáriu laos estuda konaba akademiku deit maibé sira mai partisipa no tuir kompetisaun debate públiku ne’e oinsá fahe sira nia esperiénsia no ideia ba malu ligadu mudansa klimátika nian,” dehan Prezidente Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Benvinda Gusmão Alves ba Jornalista sira iha Nelayan Resto Bidau, segunda-feira, 23/02.
Nia dehan, APFTL mos prepara hela prémiu ba manan nain sira ne’ebe tuir kompetisaun debate públiku entre estudante universitáriu sira, hanesan manan nain hosi primeiru sei hetan $600 dólares, segundu lugar sei hetan $400 dólares, terceiru lugar sei hetan $200 dólares no sira seluk sei APFTL sei fo apresiasaun sertifikadu. Signifika laos selu maibe oinsá enkoraja nafatin foinsa’e hodi luta hasoru ba mudansa klimátika iha ita nia rai.
“APFTL iha programa jerál ne’ebe ligadu ba mudansa klimátika nian ne’ebe fo formasaun no sosializasaun maibé liuhosi Ministériu relevante sira, hafoin ita halo diskusaun no fahe informasaun ba komunidade sira iha munisípiu. Iha tinan 2023-2026 APFTL hetan apoiu finansiamentu mudansa klimátika nia hosi OXFAM Timor-Leste ho orsamentu montante rihun $90 ital.” Nia konklui
Partisipante Cedelizio Virdes Moniz hateten, ohin partisipa debate importante ne’ebe realiza hosi APFTL ko’alia konaba tema jeral mudansa klimátika nian, tanba mudansa klimátika laos problema individual maibé problema universal no ema hotu ne’ebe moris iha mundu ne’e nia responsabilidade.
“Objetivu hosi ami nia partisipasaun iha ne’e laos tuir deit kompetisaun maibé subtansial ne’ebe importante mak pasu de konsentizasaun, oinsá mak bele iha konesimentu ba mudansa klimátika. Alende ne’e mos oinsá bele divulga informasaun ba iha sosiedade.” Nia dehan.
Nia informa, tuir tematiku jeral ne’ebe iha nia observa loro-loron ita hasoru hela tanba iha planeta rai ida ne’e buat ne’ebe importante ne’e iha parte tolu deit primeiru ita ema, ai-horis no animais. Nune’e tema jeral hahoris fila-fali emosoes 16, maibe iha variavel tolu mak importante variavel primeiru justisa klimátika, segundu ko’alia konaba kontribuisaun mudansa klimátika no impaktu hosi mudansa klimátika ka tuir evolusaun sosiedade iha revolusaun tuir mai ne’e ema ne’ebe sai vulneravel ba mudansa klimátika mak inan-feton no labarik kiik-oan sira.
Nia dehan, emosoes ne’ebe ami foti hodi halo debate ne’e pertinente duni halo diskusaun nune’e bele hafanu parte relevante sira hanesan governu no sosiedade sivil sira hodi bele foti medida. Hanesan horikalan akontese udan boot oras tolu deit, maibé hamosu inundasaun boot iha fatin-fatin tama too ema nia kuartu no dapur laran ema deskansa la diak.
“Ita halo komparasaun mudansa klimátika tinan hitu (7), ba kotuk udan boot too tinan lima mos inundasaun la akontese hanesan ne’e, tanba fo espasu ba bee dalan, maibe agora lae espasu ba bee dalan mos ema hotu hela.” Nia informa.
Nia dehan, diskusaun ne’e laos importante deit maibe determinante tebes ba ema nia moris tanba ita ema nia moris ne’e intim ho narureza, se ita interven natureza ita bele mate, tanba ne’e mak mundu ohin loron iha nasaun hotu-hot iha ona hanoin ona oinsá bele hamenus gas no poluisaun ne’ebe suar makas. Liu-liu iha nasaun Japaun ema agora uza movimentu transporte publiku ema uza mak transporte ne’ebe chas ho listrick tanba bele reduz poluisaun ne’ebe suar. Tanba bainhira poluisaun suar ne’e forma nia an iha leten depois bainhira kontamina udan boot tun mai nia impaktu ne’e barak ba ita ema nia moris, ai-horis no animal sira, tanba ne’e mak ita presiza hamutuk aprende oinsa atu preservasaun, konservasaun no kuida ba ambiente.
“Ba futuru primeiru tenki hanoin katak iha estadu ida tenki iha Karakteristika tolu ne’ebe importante mak primeiru povu, segundu teritóriu no terceiru mak poder politiku, maibe xave importante no forsa mak estadu tanba povu nia sanak ne’e mai hosi estadu nune’e bainhira sosiedade iha konsiénsia ne’ebe diak mos depende ba kriasoens no kondisoes ne’ebe estadu kria.” Nia konklui.








