By Ato Lekinawa Costa
Survey hosi Mata Dalan Survey and Research Institute (MDSRI) ne’ebe foin publika semana hirak liu ba indika katak Approval Rating ba Premeiru Ministru Xanana-nia lideransa mak 84%. Maski nune’e survey MDRSI nian ne’e la husu perguntas ho loloos. Tan saida mak sira husu ne’e laos kona ba aprova ka la aprova (approval rating) maski dokumentu laran hakerek Approval Rating. MDSRI sira husu ne’e kona ba satisfasaun respondentes nian. Ho nune’e bele kumprende katak survey nia intensaun atu check fali popularidade PM Xanana nian, laos efetividade hosi lideransa PM Xanana nian iha governo da-sia.
Iha survey hanesan avalia katak dezempenu ministeiru saude nian iha respondentes 47% mak dehan la satisfas ho servisus saude nian kompara ho 36% mak dehan satisfas. Nune’e mos iha parte agrikultura nian iha pursentazen boot mak la satisfas ho servisus (fahe trator) hosi ministeriu agrikultura nian (respondentes 35% satisfas, 29% la satisfas). Respondentes besik 50% mak hatete katak apoio ekipamentu servisus agrikultura nian la sufisiente kompara ho 21% ne’ebe dehan sufisiente. Komparasaun transnasional nian bele observa iha Filipina durante tempu Presidente Rodrigo Duterte nia ukun, ho kontextu historiku no estilu lideransa ne’ebe diferente.
Iha estudu sira kona ba komparasaun hahalok politika, anomalia ka inkonsistensia persistente mosu bainhira sidadaun sira expresa simultaneamente kona ba sira nia fiar ba lider nasional ida maibe iha tempu hanesan hatudu insatisfasaun ka la-kontente ho ministeriu sira mak lider ne’e lidera. Fenomenu ida ne’e dezafia relasionamentu konvensional principal-ajente nian ka relasionamentu entre lider ka ema bo’ot ne’ebe rekruta membro governo ho ministru/ministra ka membro governo ne’ebe irarkiamente hatan ba lider as-liu iha governo. Iha fenomenu ida ne’e iha bele tradus ba hanoin ida ne’ebe mai ho pre-supostu ida katak dezempenu institusional ne’ebe ladiak iha ministeriu sira bele kontribui ba redusaun konfiansa publik nian ba exekutivu principal ka lider governo nian.
Personafikasaun no Atribuisaun Kulpa
Siensia politika kontemporanu nian halo distinsaun rua ba formas avalaisaun politika: apoio ba lider politiku no apoio espesifiku ba dezenpenu institusional ministeriu sira nian. Perguntas survey ne’ebe halo foka ba popularidade laos ba efetividade lideransa nian. Dala barak apoio ba lider politika iha tendensia estabil no reziste hasoru failansu pulitika publika, iha sorin seluk suporta espesifiku ba politika governo nian volatile. Approval Rating ne’ebe as ba PM Xanana nian no failansu iha programa ka servisus ministeriu saude no agrikultura nian bele kumprende nudar distribuisaun ne’ebe la-simetrikal hosi apoio hirak ne’e. PM Xanana goza apoio ne’ebe hetan iha survey hosi ninia karizma no historia, ba ministeriu sira hetan avaliasaun espesifiku ba deit sira nia dezempenamentu.
Dala barak mos sidadaun sira halo atribuisaun apoio la hanesan, ba lider no ba servisus instituisaun nian. Sira ne’e hotu depende ba vizibilidade, retorika lideransa, fiar ne’ebe antes ne’e depozita ona. Ho nune’e, dala barak sidadun sira bele kontinua iha presepsaun katak lider hanesan PM Xanana ne’e halo buat diak nafatin, maski ninia ministeriu sira la dezempena ho diak. Atribuisaun negative ba failansu institusional nian dala barak dirizi ba ministeriu ka burokrata nivel ki’ikk sira.
Kapital Historia Nudar Eskudo/Protektor
Kultura politika iha Timor-Leste nafatin forte tebes ho influensia hosi okupasaun Indonesia durante tinan 24 no luta armada ne’ebe lidera hosi FALINTIL. PM Xanana iha momentu neba, hanesan komandante rezistensia nian no tuir mai sai Prezidente dahuluk, reprezenta buat ne’ebe Max Weber hatete hanesan autoridade karismatiku ka lejitimidade ne’ebé bazeia ba qualidade pesoal ho narrativa eroiku. La hanesan autoridade burokratiku ne’ebe halo serbisu bai-bain, autoridade karismátiku la depende ba rezultadu implementasaun politika (policy) ka programa sira. Ba parte boot hosi eleitoradu Timor-Leste nian, liuliu sira ne’ebe hasoru direta okupasaun regime kolonial Soeharto nian, apoiu ba Xanana reprezenta afirmasaun ba sakrifísiu ninian, laos avaliasaun ba servisu publiku iha tempu agora nian.
Dadus peskiza iha Timor-Leste iha tempu balun liuba hatudu konstantamente sidadaun sira ne’ebe idade liu, hela iha area rural, ho edukasaun menus, sira ne’ebe liu-liu iha memoria direta kona-ba rezistensia, hatudu nivel konfiansa as-liu ba Xanana, maski sira mos relata asesu menus ba fasilidade saude no servisus agrikultura nian (The Asia Foundation, 2022). Ida ne’e hatudu katak kapital istoriku funsiona hanesan mekanizmu kognitivu ida: lider nia avaliasaun bazeia ba sofrimentu pasadu, maibe ministeriu sira avalia bazeia ba rezultadu konkretu iha tempu agora nian, maski ministru balun mos hola parte iha luta rezistensia iha pasadu.
Vizibilidade Institusional no Lakuna Atribuisaun
Esplikasaun segundu relasiona ho autor sira nia vizibilidade institusional. Dala barak liu iha governasaun ida nia laran ministru ka ministra sira hili laos bazeia ba meritu teknokratiku, balun hili tanba involvementu sira-nia partidu iha governasaun, balun fali hetan hili tanba besik ba lider partidu boot nian, hanesan ba Xanana Gusmao. Bainhira institusaun sira la iha vizibilidade lideransa ne’ebe forte, susar uituan ba sidadaun sira atu fo kulpa ba ministru ka ministra ida.
Paradoxikalmente, PM Xanana sempre mosu iha publik, iha atividade babain deit, ka atividade governu nian, nia mos mak sempre mosu iha publikasaun media mainstreaming no media sosial sira. Maski nune’e, vizibilidade forte Xanana nian la tradus ba responsabilizasaun institusional ministeriu sira nian. Ida ne’e tanba, narativu publik nian ba Xanana laos kona ba ninia lideransa iha governo da-sia ne’e, maibe liga liu ho historia pasadu nian no ninia maneira halo ligasaun ho ema babain sira.
Approval rating PM Xanana kompara ho Prezidente Duterte
Filipina durante ukun Prezidente Rodrigo Duterte (2016–2022) atinji approval rating 84% hosi Social Weather Stations and Pulse Asia Survey. Maski Duterte nia governasaun halo failansu barak iha servisus saude nian, agrikultura no politika komersiu nian. Maibe Duterte la iha saida mak Xanana iha, kredensial luta libertasaun nian. Duterte ninia popularidade mai hosi estilu dezenpenu populista nian, hatudu nia-an nudar mane forte mak hakarak fo kastigu ba hahalok ladiak, nudar aman ne’ebe iha frustrasaun boot tan opurtunizmu sub-ordinadu sira.
Bainhira haree hosi oklu teoria populizmu nian, Duterte artikula korente ekivalensia ida entre failansu institusional no nudar elite ida ne’ebe serbi nia-an rasik. Ida ne’e iha efeitu bainhira mosu atribuisaun kulpa. Bainhira ministeriu saude hatudu dezempenu ladiak, Duterte halo ameasa ida atu hasai tiha ema sira ne’ebe responsabiliza ba servisus saude nian no nune’e mos ba servisus agrikultura nian. Hahalok ne’e atu hanesan ho saida mak PM Xanana halo. Rekoinese saida mak governo seidauk halo publikamente, kritika ninia governante sira, maibe nunka hatete buat ruma mak liga ho ninia lideransa ne’ebe kontribui ba failansu sira mak akontese iha ministeriu saude nian, ka iha ministeriu sira seluk. Duterte ho Xanana dala barak hatudu sira nia frustrasaun ba situasaun dezenvolvimentu setor saude ne’ebe lao ladiak maibe nunka hetan kulpa publik nian.
Implikasaun ba Responsabilizasaun Demokratiku
Koexistensia entre approval rating ne’ebe as no dezempenamentu institusional ne’ebe ki’ik aprezenta dilemma governasaun ida. Iha modelu relasionamentu principal – ajente nian, eleisaun bele sai nudar mekanizmu hodi lori disiplina ba disparidade ne’e, dezempenu ne’ebe ladiak loloos ne’e tenke fo impaktu ba mudansa iha lideransa. Hein katak eleisaun tuir mai, julgamenu hanesan ne’e bele akontese nudar exersisiu demokrasia ida loloos.
Kontradisaun ne’ebe ita haree, aprovasaun aas ba lider no atribui kulpa ba desempenhu ki’ik ministeriu sira nian, bele fo sinal ida katak sidadaun sira ladun iha rasionalidade diak bainhira halo avaliasaun. Maibé survey ne’e rasik la halo ligasaun ba perguntas approval rating nian ho servisus ministeriu sira nian. Aprovasaun 84% ba Xanana Gusmão diak liu atu komprende hanesan apoiu jeral ne’ebe mai hosi kapital istoriku, proteze ho visibilidade institusional ne’ebé ki’ik hosi ministeriu sira no narrativa nasional kona-ba rezisténsia.
Filipina iha tempu Rodrigo Duterte fornese kazu kontrastu maiba hanesan uituan ho saida mak lao hela dadaun iha ita nia rai. Kontinua aproxima sidadaun sira ho maneira populismu hodi produs nivel aprovasaun aas, maski iha dis-funsaun institusional.
Ba ema hirak ne’ebe iha interese ba area politika komparativa, kazu hirak ne’e hatudu importansia atu separa (disaggregate) avaliasaun ba poder ezekutivu hosi avaliasaun ba instituisaun sira. Ba formulador politika sira, ida ne’e fo alerta ida importante: lejitimidade pesoal, maski bazeia ba istoria ka dezempenamentu, la bele substitui kapasidade institusional ne’ebe forte, no kontinuidade ida ne’e bele atraza reforma sira ne’ebe sidadaun sira presiza tebes.









