Reportajen David da Costa
Jenerál Reformadu Lere Anan Timur la bele tahan ninia laran moras no hamonu matan wn bainhira ko’alia kona-ba partida Saudozu Francisco Guterres Lú Olo. Tanba durante tempu luta armada iha ai-laran, sira halo kompromisu atu moris no mate hamutuk ba libertasaun nasaun, maibé destinu halo Saudozu Lú Olo husik uluk mundu ida-ne’e. nia konsidera hanesan lakon boot ida la’ós de’it ba família no Partidu Fretilin, maibé mós ba veteranu no povu Timor-Leste tomak.
Jenerál Reformadu Lere Anan Timur hamonu mataawen hodi hatete, Eis Prezidente Repúblika, atual Prezidente Partidu Fretilin, Maktoba Saudozu Francisco Guterres Lú Olo ba sedu, tanba husik hela oan na’in na’in haat, ho espoza. Lú Olo hanesan nia kamarada nia maun, maibé uluk moris hamutuk iha ai laran uluk, komprimisiu atu mate hamutuk, terus hamutuk maibé nia husik mundu ida ne’e sedu liu.
“Sedu liu tanba depois funu mai harii família no ikus husi faluk oan kiak. Ha’u la tau problema ba partidu no estadu, maibé ha’u tau problema ba família hanesan mós veterano sira seluk ne’ebé mak ohin loron luta hamutuk ha’u tau problema mak ita nudar ema no Xefe da família halo falta boot ba faluk ho oan kiak,” dehan Lere ba jornalista sira iha Rezidensia Faról, Segunda (22/06).
Nune’e nia trsite tanba lakon ema di’ak ida iha família nia laran no líder rezisténsia ne’ebé uluk ho kompromisiu katak atu mate hamutuk maibé tanba destinu ohin loron maromak bolu nia uluk ona, tanba ne’e reza nafatin atu nune’e nia klamar iha mundu seluk mós tau matan ba nafatin.
Nia hatete, iha ai-laran ema hotu-hotu nia kompromisiu hanesan mós nia kompromisiu katak mate ka moris ukun rasik an, terus bele terus mate bele mate maibé tenke ukun rasik an.
“Ida ne’e mak nia prinsipiu no mós ba ami hotu ne’ebé hamutuk nia prinsipiu, funu hotu ami nia papél nu’udar forsa armada ba guerileiru FALINTIL, ami nia papél no ami nia misaun iha ai-laran sem dúvida, ami nia misaun mak ida ne’e liberta na pátria no ami hamutuk liberta ona ita nia pátria lori ita nia povu ba ukun rasik-an. Loloos ne’e nia moris nune’e ami bele hamutuk nafatin hanesan ho maluk sira seluk hanesan mós oan sira alin sira, hamutuk hodi dezenvolve rai ida ne’e nune’e bele liberta povu husi mukit no kiak, maibé hanesan ohin ha’u dehan katak ita hotu la ses husi mate,” nia hatete.
Lere esplika, nia últimu hasoru malu iha 20 Maiu 2026 antes 20 Maiu mós sira na’in lima (5) hasoru malu hare’e kona-ba proposta Jenerál Falur ninia ne’ebé hato’o mai kona-ba reforma sira ne’e, hanoin katak ninia mensajem ba ema hotu ba sira nu’udar Fretilin mak hamutuk mak bele la’o ba oin.
“Iha Fretilin hanesan Saudozu Francisco Guteres, Lú Olo ba ami veteranu ne’e ha’u bele dehan, ami na’in tolu de’it ona maun Marí Skretáriu Jerál no Lú Olo ha’u nu’udar Komite Central Fretilin, maibé ha’u hanoin katak partidu la’os ami nia privadu maibé partidu hanesan baibain ema dehan Fretilin mak povu, no povu mak Fretilin, no povu maubere nia oan no sira ne’ebé de’it atu iha kapasidade kaer partidu Fretilin,” nia esplika.
Nia reforsa, horkalan nia simu informasaun mais menus 11 oras la’e 12 oras toba nia oan mane mak ba dehan katak apa tiu Lú Olo laiha ona.
“Hanoin katak hanesan baibain, ba ita nia joven sira no lideransa intelektuais sira hein saida mak ita nia fundadór sira husik ba rai ida ne’e maske ita nia nasaun independente soberanu saida mak iha Timor laran ita nia hotu agora ita nia intelektuais foinsa’e sira tenke hatene uza saida mak ita iha no presiza saida iha nasaun RDTL ida ne’e mak presiza haraik an rona malu no presiza iha interese estadu no foti as liu interese estadu tenke iha diálogu auto krítika ba líderansa foun katak futuru mak ida ne’e sem ida ne’e ita mak loron kalan halo problema hela de’it”.
“Nia hahalok ne’ebé ha’u la haluha mak nia ema haraik an iha situasaun difisil ba nia ne’e normal no fo hatene nia kolen no terus nia ema nasionalista, patriotista no sakrifisiu ne’ebé maka’as ba nasaun ida ne’e,” Lere konklui.