Home Notisia Timor-Leste Presiza Hametin Seguransa Dijitál Atu Hasoru Ameasa Sibernétika

Timor-Leste Presiza Hametin Seguransa Dijitál Atu Hasoru Ameasa Sibernétika

0
64

Octaviano Fatima (Foto Cristiano)

Reportajen Estajariu Cristiano dos R. Gama

iha atividade diálogu públiku no fórum komunidade kona-ba seguransa dijitál, Octaviano Fatima, afirma katak Timor-Leste presiza hametin nia sistema seguransa dijitál atu bele hasoru ameasa sibernétika ne’ebé kontinua aumenta iha era digital atual.

Partisipante iha atividade Dialogu publiku no forum komunidade kona-ba seguransa dijital Octaviano Fatima, hateten katak dadaun ne’e mundu global Ema hotu-hotu preokupa kona ba seguransa dijital, tanba seguransa dijital nia evolusaun ne’e hahu kedas iha 1960 mai to’o 1970 Ema preokupa ona.

“Ha’u haree ida ne’e interesante loos ba ita atu diskuti, tanba dadaun ne’e iha mundu global ema hotu-hotu preokupa ona kona-ba seguransa dijitál, buat ne’e mós la’ós foin mak hahú ohin loron. Seguransa dijitál nia evolusaun hahú iha 1960 ka hahú husi ne’ebá, maibé iha 1970 mak ema komesa preokupa ona,” dehan partisipante Octaviano Fatima, ba jornalista sira iha salaun HAK kuarta 24/06.

Octaviano hatutan ohin loron mais virál liután iha mundu tanba saida mak ema tenta atu diskuti? Tanba haree ohin loron mundu avansadu ida ohin mai ho plataforma média oi-oin. Entaun presiza seguransa sibernétika ida ne’ebé mak prinsipál ba Estadu no ema ne’ebe mak uza media sosial sira.

“Iha buat rua ne’ebé mak ita diskuti, ida mak ita ko’alia kona-ba seguransa defensivu no ofensivu. Oinsá Estadu ida bele ajusta no aprosima tuir seguransa internasionál, entaun ne’e defensivu ko’alia kona-ba ofensivu karik, se ezemplu hanesan problema cyber security ne’ebé mak agora Timor hasoru barak kona-ba ransomware, no mos bully sira-ne’e, kona-ba demafasaun sira-ne’e, ne’ebe eziste iha Ita nia nasaun,” Nia esplika.

Maibé, niq kestaun ne’ebé hasoru ne’e mak kondisaun husi Timor ne’e prepara ona ka natoon (sufisiente) ka bele korresponde ka lae? Entaun, na realidade hanesan ohin oradór sira aprezenta katak Timor nia kondisaun mínimu, ida mak kestaun kuadrus legáis ka lei seidauk preparadu, foin mak iha diskusaun. No ida seluk fali mak  haree katak kazu ne’ebé akontese ida ne’e cyber security ne’e barak liu mai husi Indonézia, tama mai Timor-Leste.

“Ha’u hanesan estudante foin fulan hirak liubá ha’u mos hakerek kona-ba seguransa nasionál cyber security, liuliu iha PSI nian. Na realidade ita halo peskiza ida iha ne’ebá, sira foti dadus, maibé dadus sira ne’ebé mak dadaun hetan liuhusi orador sira nia apresentasaun ba asuntu ne’ebe ohin sira apresenta, ha’u nafatin apresia ba iha komisaun organizadora ka Fundasaun Alola no Timor,” nia esplika.

Tanba ne’e tuir Membru partisipante iha atividade forum publiku ba seguransa dijital afirma, kona-ba cyber security ne’e primeira vez tuir, maibé antes-antes ne’e halo leitura onq kona-ba ida ne’e, no tenta hakerek ona monografia ba iha lisensiatura ne’e mós kona-ba cyber security. Entaun esperiénsia ne’ebé iha ko’alia kona-ba atividade formál no seminár sira-ne’e, ka diálogu sira ne’e foin tuir kona-ba asuntu seguransa.

Maibé iha parte ne’e interesante liu mak sira ko’alia money laundry oinsá mak bele halimar osan, halimar osan husi Timor nia ba nasaun seluk, ezemplu hanesan ohin oradór sira hatete katak husi líder balun tenki matenek halimar iha tempu agora.

NO COMMENTS