Reportajen Silvino Freitas
Estudante Universitariu Timor-Leste (EUTL) realiza konferensia ba imprensa hodi reafirma ejijensia 6 ba parlamentu nasional no governu maka hanesan primeiru husu atu hapara projeitu lei aditamentu kriminaliza defamasaun, segungu mak husu atu altera ona lei numeiru 1/2006 tuir akordu ne’ebe halo ona ho parlamentu nasional iha tinan kotuk, terseiru maka husu ba governu liuhusi Ministeriu Transporte no Komunikasaun atu hatun taxa ne’ebe estabelese iha dekretu lei numeiru 17/2026, kuartu mak husu ba governu atu hatun folin mina ne’ebe dadaun nee sae hela maski konflitu iha mediu oriente para tanba esupekulasaun kompaña sira ne’ebe kaer mina nian, kintu mak husu atu halakon lei numeiru 6/2008 ne’ebe ko’alia kona-ba finansiamentu partido politiku ka subvensaun ba partido politiku sira no sestu mak husu ba parlamentu atu kumpri akordu ne’ebe halo ona atu aloka osan ho pursentu ba seitor produtivu hanesan agrikultura, saude, edukasaun, turizmu.
Portavoz EUTL Natalicio Nunes Martins dehan, lei aditamentu hodi kriminaliza defamasaun EUTL la konkorda tanba lei refere kria atu asegura de’it lider politiku sira no atu hafraku sistema demokrasia ne’ebe atribui husi konstituisaun hodi proteje direitu fundamentál no dignidade ema nian, nune’e razaun hamosu lei refere atu proteje dignidade ema nian maibe EUTL haree katak konstituisaun mak baze ba dignidade no presiza duni protesaun nune’e husi prosesu kodigu sivil hateten tiha ona protesaun ba dignidade ema nian.
“Entaun la presiza atu lori fali ba kriminaliza tanba kuandu lori ba kriminaliza ba ninia efeitu ba fali liberdade espresaun sidadaun sira nian liuliu ba povu atu labele espresa livremente wainhira sira kontra desizaun polítika sira, entaun ba povu no EUTL laiha nesesidade atu bele kriminaliza defamasaun tanba defamasaun injirua kalunia ne’e regula ona iha kodigu sivil” dehan portavoz EUTL Natalicio Nunes Martins liuhusi konferensia imprensa neebe halo iha kampus sentral UNTL, (09/07).
Nia dehan tan, wainhira ema ida komete difamasaun nia iha responsabilidade tuir kódigu-sivíl ne’ebe hakerek konaba responsabilidade subjetiva, tanba ne’e la presiza tan kria projetu lei ida hodi halo aditamentu ba kodigu penal nune’e la iha ona nesesidade atu hamosu lei refere maibe tanba ho intensaun husi politika sira neebe kaer governu no parlamentu atu sira bele proteje sira nia an atu bele halo korupsaun maibe povu labele ko’alia tanba iha limitasaun husi lei refere.
“Ida nee iha tendensia boot ba ita nia sistema demokrasia iha espasu fiziku sira uza lei liberdade reuniaun no manifestasaun limita hotu ida ne’e seida’uk hamate sira kria tan lei ida iha espasu dijital no online ema labele espresa opiniaun no sentimentu bainhira iha desizaun ruma ne’ebe laloos” dehan portavoz Natalicio.
Enkuantu iha lei numeiru 5/2008 ne’ebe ko’alia kona-ba finasiamentu partidu politiku sira, tanba partido politiku sira neebe atu ba ukun hetan impresta poder husi povu katak povu mak hili liuhusi eleisaun maibe kuandu ba ukun kria fali lei hodi hetan finasiamentu husi osan povu nian no kada votu partidu sira hetan $4 ne’ebe osan fo ba partidu politiku sira, tanba mak EUTL husu atu halakon lei refere.
Portavoz estudante husi baze UNITAL Jose da Costa dehan, dadaun ne’e ema hotu publiku preokupa hela kona-ba lei kriminaliza difamasaun, mina folin sae no taxa, nunee kona-ba lei kriminaliza defamasaun maka dadaun ne’e sira prepara ona atu halo diskusaun iha parlamentu ne’e laos buat foun maibe lei refere aprezenta ona hahú husi primeiru governu iha 2005 maibe tanba iha reasaun husi publika mak la konsege hetan aprovasaun nunee iha fali 2020 kontinua aprezenta maibe la konsege tanba hetan reasaun hanesan.
“Agora sira atu lori tan mai iha parlamentu nasional para atu diskuti no pozisaun EUTL ho kamada sosial nian mak la konkorda atu lei ida ne’e eziste tanba ezistensia lei ida ne’e iha tendensia atu hamate esensia ka substansia demokrasia iha Timor-Leste, tanba iha publiku barak kestiona ona katak tenke proteje ema nia dignidade nee iha kodigu sivil iha ona ne’ebe kuandu se mak difama ema nia tenke iha responsabilidade ba ida ne’e laos iha responsabilidade kriminál ne’e ita konsidera problema partikular entre ema ida ho ema seluk laos problema publiku entaun kodigu sivil hatuur klaru atu rezolve ida ne’e” dehan portavoz José da Costa iha kampus sentral UNTL.
Enkuantu problema kona-ba taxa ba transporte sira ne’e fo impaktu tebes ba motorista sira tanba dadaun ne’e mina folin sae maibé seida’uk tun maibe aumenta tan taxa tanba husi problema mina iha nivel global maka governu subsidia ona kompana Esperansa Timor Oan (ETO) ho osan $160 miloens atu normaliza folin mina nian, maibe governu fo ona subsidiu mina folin kontinua sae.
“Ida nee mak ba ita injustisa boot tebes iha Timor-Leste, osan ne’e fo tiha lahatene osan ne’e nia atu lori ba ne’ebe mina folin sae nafatin ida nee mak signifika injustisa boot perante povu maubere barak ne’ebe mak sei kiak no mukit no hasoru problema barak” dehan portavoz José.
Husi ejijensia ne’ebe sira hatoo ona maka portavoz EUTL Natalicio Nunes Martins dehan, la kleur tan povu hotu hotu sidadaun hotu hotu sei tun atu halo asaun hasoru parlamentu no governu bazeia ba ezijinsia ne’ebe sira fo sai ona, tanba nee mak nia husu ba povu tomak atu bele asiste kopa mundial maibe keta haluha iha tempu besik sei hamutuk tun fila fali kampu atu kontra desizaun injustu sira ne’ebe ejisti produz husi governu no parlamentu nasional liuliu parlamentu nasional ne’ebe reprezentante povu iha uma fukun parlamentu nasional maibe laiha kapasidade hodi diskuti buat ne’ebe bele lori povu ne’e moris diak maibe diskuti de’it sira nia interese partidu nian familia nian.
“Tempu badak EUTL organiza kamada estudantil kamada sosial sira hotu juventude rezistensia veteranu sira hotu para bele tun fila fali parlamentu nasionál bazeia ba ejistensia ne’ebe ohin fo sai ona no ejijensia sira ne’e mak ita sei halo asaun hasoru parlamentu nasional no governu” konklui portavoz EUTL Natalicio Nunes Martins