Reportajen David da Costa
Loron Traballadór mak loron atu fó onra ba traballadór sira nia kontribuisaun no luta ba direitu, dignidade no servisu justu. Tanba ne’e Xefe Estadu husu Governu, empregadór no parseiru sosiál sira atu serbisu hamutuk ho tau matan ba realidade nasionál Timor nia no tendénsia globál sira. Ida ne’e signifika habelar empregu formál no protesaun sosiál ba ema hotu.
Prezidente Republika José Ramos-Horta, hatete, maluk sidadaun no traballadór sira iha Timor-Leste, iha loron mundiál traballadór nian, fó onra ba forsa ida ne’ebé sustenta nasaun. Iha fatin hotu-hotu husi natar no plantasaun to’o ospitál, eskola, merkadu no servisu públiku traballu mak sai koluna prinsipal ba moris loron-loron.
Tanba liman no fuan traballadór sira mak hari’i no dezenvolve rai Timor-Leste, ho dedikasaun no esforsu kontinua. Tanba ne’e, loron ida ne’e hanesan tempu atu rekuiñese valor no kontribuisaun boot ne’ebé traballadores sira fó ba progresu nasaun.
“Ohin, iha loron mundiál traballadóres nian, ita fó onra ba ita nia nasaun nia forsa. Husi natar no plantasaun kafé to’o ita nia ospitál, sala de aula, merkadu no servisu públiku sira, imi nia liman no fuan mak hari’i ita nia rain loron-loron,” dehan Prezidente Republika Ramos-Horta, iha komunikadu imprensa ne’ebe Neon Metin asesu ohin husi Palasiu Prezidensial Bairo-Pite Sexta 1/05.
Xefe estadu haktuir, loron traballadóres nu’udar testemuña moris ba luta ne’ebé naruk ba dignidade, tratamentu justu, no justisa. Tanba Iha mundu tomak, traballadór sira hasoru forsa husi konflitu jeopolítiku ne’ebé perturba sistema fornesimentu sira, inflasaun, avansu lalais husi intelijénsia artifisiál no automatizasaun ameasa empregu balu mesmu tempu kria empregu sira seluk, no krize klimátika.
“Iha Timor-Leste, ita la izoladu husi tempestade hirak ne’e. Bainhira folin ai-han no kombustível mundiál sa’e, família ne’ebé sosa foos iha merkadu maka sente uluk. Bainhira ekonomia global la’o neneik, ita nia joven sira ne’ebé buka sira nia serbisu dahuluk maka hein kleur liu. Bainhira tasi sai maka’as liu no udan sai imprevizível liu, ita nia agrikultór no peskadór sira maka lori nia todan,” nia hateten.
Maski nune’e, xefe estadu rekuza atu hanoin de’it imajen kona-ba dezesperu. Tanba iha krize nia laran mos iha oportunidade. Atensaun globál hanesan ba enerjia renovável, inkluzaun dijitál no komérsiu justu bele aproveita ba benefísiu nasaun Timor-Leste nian.
“Ita tenke sai atór ativu iha konstrusaun mundu foun ba serbisu nian. Tanba ne’e, Hein katak Loron Traballadór ida ne’e sai hanesan apelu ida ba reziliénsia no asaun ho vizaun ba future,” Nia afirma.
Xefe estadu mos halo apelu ida ba Governu, empregadór no parseiru sosiál sira atu hamutuk servisu, tau matan ba realidade Timor-Leste nian no mudansa global sira ne’ebé afeta mundu servisu, atu habelar empregu formál no garante protesaun sosiál ba sidadaun hotu, atu kria kondisaun servisu ne’ebé di’ak liu no inkluzivu ba ema hotu.
“Ha’u husu ba Governu, empregadór no parseiru sosiál sira atu serbisu hamutuk ho tau matan ba ita-nia realidade nasionál no tendénsia globál sira. Ida-ne’e signifika habelar empregu formál no protesaun sosiál ba ema hotu,” nia dehan.
Nia salienta “Ita tenke hametin diálogu sosiál liuhusi negosiasaun koletiva hodi promove servisu ne’ebé dignu iha servisu fatin. Ita tenke aplika padraun sira seguransa no saúde profisionál nian maski mosu risku foun sira kona-ba klimátiku no teknolójiku, no asegura kumprimentu rigorozu ba Kódigu Traballu no prinsípiu igualdade remunerasaun ba serbisu ne’ebé hanesan, sein diskriminasaun ho kualkér tipu. Liuhusi negosiasaun koletiva ne’ebé forte, ita harii fatin servisu ne’ebé dignidade sai padraun ida no diálogu sosiál sai hanesan ponte entre aspirasaun no realidade,”
Tanba iha loron traballadóres ida ne’e, sai hanesan apelu ida ba ema hotu atu hametin relasaun nu’udar família Timoroan ida de’it, servisu hamutuk hodi konstrui kondisaun serbisu ne’ebé dignu no justu ba gerasaun ohin no aban
“Iha Loron Traballadóres ida ne’e, mai ita la’o hamutuk hodi hahu loron foun ho aten-barani, determinasaun no hamutuk nu’udar família Timor oan ida de’it,” nia konkuli.










