Reportazen Zevonia Vieira
“Ita labele haluha ita-nia belun sira hosi nasaun sira seluk ne’ebé, ho brani filma masakre 12 Novembru, lori-sai filme ba rai-li’ur no lao lemo rai, ho hodi hato’o ba komunidade internasional, ita-nia luta libertasaun nasionál, ha’u refere ba repórter no jornalista internasionál sira, hanesan Max Stahl, Saskia Kouwemberg, Russel Anderson, Amy Goodman no Allan Nairn”. Lu Olo
Loron 12 Novembru 1991, nudar loron istoriku ba juventude Lorico As’wain, ne’ebe liu atu rua lakon sira nia vida, iha masakre ne’ebe akontese iha semiteriu Santa Cruz.
Liu hosi komemorasaun masakre 12 Novembru no nudar loron nasional Juventude, Prezidente Republika, Dr. Francisco Guterres Lu Olo hatoo diskursu ofisial ba juventude sira katak ho espíritu nasionalista no domin ba ita-nia povu no ba ita-nia nasaun, mak ita-nia joven-sira see-an ba mate, hodi defende ita-nia independénsia.
“Ba ita-nia erói sira ne’e, ha’u-nia sentida omenájen! ba sira-nia família tomak, ha’u-nia hako’ak boot. Imi-nia aman-inan, oan, maun, bin, alin sira ne’ebé imi lakon, tanba tuir manifestasaun 12 Novembru, hatudu duni ba mundu tomak, iha momentu ne’ebá, katak povu Timor-Leste tomak hamriik organizadu no determinadu nafatin, atu Ukun Rasik An”, hateten Prezidente Republik iha Semiteriu Santa Cruz, 12/11.
Prezidente dehan ita labele haluha ita-nia belun sira hosi nasaun sira seluk ne’ebé, ho brani filma masakre 12 Novembru, lori-sai filme ba rai-li’ur no lao lemo rai, ho hodi hato’o ba komunidade internasional, ita-nia luta libertasaun nasionál, ha’u refere ba repórter no jornalista internasionál sira, hanesan Max Stahl, Saskia Kouwemberg, Russel Anderson, Amy Goodman no Allan Nairn”.
“Ha’u hato’o ha’u-nia sentida omenájen mós ba Kamal Bamadhaj, belun foin-sa’e ida, estudante husi Nova Zelândia, ne’ebé lakon mós nia vida, tanba brani marxa ho ita-nia foin-sa’e sira, ba ita-nia liberdade”, hateten Prezidente Lu Olo.
Prezidente fo hanoin fali akontesementu ne’ebe akontese iha tempu okupasaun Indonesia katak, durante ita-nia luta ba libertasaun nasionál, ita sofre masakre barak ne’ebé hasai ema nia vida rihun ba rihun, maibé ita la konsege fó-sai ba rai-li’ur.
“Ita-nia luta kleur loos tanba la hetan apoiu maka’as husi maioria komunidade internasional, tanba durante tempu naruk Timor-Leste nia odomatan taka metin ba ema rai seluk tama mai ita-nia rain. Maibé, ikus mai tanba haree imajens masakre Santa Cruz, komunidade internasional tomak hamriik kedas no ita-nia istória luta hahú faze foun. Ho barani Juventude Lorico Asua’in nian no ho servisu koordenadu husi frente hotu-hotu husi Rezisténsia Timorense, ita konsege ikusmai hetan rekonesimentu internasional no restaura ita-nia independénsia iha 2002”, deklara Lu Olo
Lian murak hosi Prezidente Republika katak juventude hatudu domin, dedikasaun no barani iha tempu luta libertasaun nasional no tenke hatutan nafatin valor sira ne’e, atu hasoru dezafiu ne’ebé de’it iha tempu ukun an.