Reportajen Santina Lucia da Costa
Prezidente Repúblika tau as obra koletiva “Buibere Hamriik Ukun Rasik An”! Maibé, iha prosesu peskiza, hakerek no prodús obra koletiva ida ne’e, ita hatene katak maluk balun mak dada dalan, organiza, koordena, inspira no kaer metin mehi koletivu ne’e to’o nakfila ba realidade.
Prezidente Republika Dr. Francisco Guterres Lu-Olo, iha nia diskursu hateten ita-nia buibere Merita Alves “Bi-Kiak” ne’ebé husik ona ita, iha 24 Maiu liubá. Bainhira moras hela, sempre preokupa ho lansamentu livru ida ne’e, nu’udar dalan ida atu haklaken no lori sosiedade tomak atu rekoñese no valoriza feto.
“Ho mós informasaun husi vídeo hatudu ohin, husi livru no dokumentasaun sira seluk hau lee ona no mós husi testemuñu oioin, inklui husi hau rasik, ita-nia buibere Merita Alves hatudu duni ba ita hotu oinsá nia kumpre dever serve Pátria.” haktuir, Xefe Estadu, Lu-Olo iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Loron, 10/6.
Lu-Olo hatutan haree ba nia ezemplu entermus dedikasaun, barani, espíritu sakrifísiu no determinasaun, iha períodu tomak luta libertasaun nasionál no, iha mós iha tempu ukun an, atu hatuur jutisa sosiál,
Prezidente Repúblika deside fó onra, títulu póstumu, ba buibere Merita Alves “Bi –Kiak” ho kondekorasaun ordem Timor-Leste, grau colar no títulu póstumu.
Grau ida ne’e as liu ne’ebé Prezidente Repúblika bele fó ba entidade ka individualidade, tuir Dekretu-Lei númeru 20/2009 ho data 6 Maiu, ordem de Timor-Leste.
Ho kondekorasaun espesiál ne’e, Prezidente Repúblika ho estadu Timor-Leste nia naran, hasa’e as memória eroína ida nian ne’ebé husik hela legadu boot ida ba ita hotu.
Loron ba lansamentu livru importante ne’e no kondekorasaun ba saudoza Buibere, Merita Alves akontese hotu iha data istórika importante ida ba ita-nia luta libertasaun nasionál.
Prezidente Republika konta tuir, hafoin Bases de Apoio rahun iha 1979, inimigu hanoin katak rezisténsia mate tiha ona no fó-sai ba mundu katak Povu Timur-Timur hili tiha ona dalan integrasaun no pembangunan ho Indonézia.
Maibé membru sobrevivente FALINTIL sira, ne’ebé organiza-an fila fali iha arredores no Dili laran, konsege duni fó sinal oinseluk ba mundu ho levantamentu iha Marabia, iha loron 10 junu 1980. Ho forsa kiik ida, besik ema atus ida rua nulu ho kilat neen nulu resin, FALINTIL, ho apoiu populasaun nian, halo asaltu ba fatin sira ne’ebé tropa indonéziu hela, hanesan Marabia, Dare, Fatunaba no Becora.
Objetivu atake ne’e nian mak hatudu ba mundu katak FRETILIN sei eziste iha Timor-Leste no, Funu ba Ukun Rasik An sei kontinua!
Hetan duni objetivu ida ne’e maibé inimigu kaer no lori-lakon to’ o ohin loron ita-nia ema liu atus ida rua nulu. Barak mak hetan dadur, inklui desterru ba Ataúro no balun tenke hatán ba interrogatóriu beibeik.
Xefe Estadu, Dehan, Partisipa iha serimónia ida ne’e, eis-prizioneira ida, ita-nia Buibere Catarina de Araújo, ne’ebé ohin loron kaer kargu nu’udar Vise-Presidente Comisaun 10 de Junho de 1980, Marabia. Hein katak partisipante no vítima sira sei publika mós livru ruma hodi sura loloos sira-nia istória barani.