Reportajen Joselina dos Santos
Virgílio Guterres “Lamukan” hakarak kandidatu-an ba Prezidente da Repúblika be períodu 2022-2027 tanba ho vitória ida katak, kada jerasaun iha responsabilidade ba iha nia era rasik.
Lamukan dehan jerasaun futuru la’os atu rona de’it jerasaun tuan sira nia istória, maibe hatene mos halo nia istória rasik. Sai herói rasik ba nia povu hanesan jerasaun tuan sira hatudu ona.
“Ha’u mai ho mehi ida atu alkansa bainhira ita halo asaun no pratika ruma hanesan vizaun hanoin, misaun hakarak asaun ne’e halo, entaun motivu ne’ebe lori ha’u atu hatete katak” ha’u mak ne’e mai ita la’o hamutuk” tanba ha’u hanoin katak tempu to’o ona, ita fo hatene ba maun boot sira katak rai no povu ida ne’e presiza esperansa foun no presiza haree ba oin,” dehan kandidatu Prezidente Repúblika Virgilio Guterres “Lamukan” iha kalan angariasaun ba Neon Metin iha Fundasaun Haburas Farol, 05/22.
Lamukan dehan, tuir nia hanoin, tempu to’o ona hatete ba maun boot sira katak, povu tenke moris ho esperansa ba sira nia moris ne’ebé di’ak liu. Nune’e mos tempu ona lori rai ida ne’e sai husi sírkulu vingansa politika, tanba ema hotu akompaña tinan 20 ona, rai ne’e nakonu ho vingansa polítika.
“Ita moris halo polítika ho sentimentu hanesan maun alin no inan feton, tanba ida ne’e mak ha’u hili moto ne’ebe mak ita hotu hatene ba Timor-Leste ita Fraternu liu. Fraternu katak ita moris hanesan maun alin signifika igualidade tanba diferensa opiniaun iha demokrasia nia laran buat ne’ebe nesesariu la’os buat ne’ebe proibidu,” dehan Virgílio.
Nia hatutan durante tinan balun nia laran ne’e ita haree katak diferensa entre na’in ulun sira, halo sira la respeita malu, bazeia ba hanoin sira ne’e mak ha’u hakarak kandidata aan, “se ha’u mesak de’it hanesan uluk nunka halo buat ida, ha’u konta ho ita hotu no juventude sira nia apoiu, tanba hakarak iha esperansa foun pelumenus ba povu ida ne’e katak, ukun-an ne’e vale apela no serve duni ba povu ida ne’e.
“Agora iha rai ida ne’e buat tolu ne’e ema barak hakarak duni, hanoin baruk halo mos baruk maibe hakarak mak kargu deit, ema dehan hanoin ne’e srvisu ne’ebe todan ita kuandu la hanoin lalika hanoin atu ba oin,” dehan Lamukan
Ativista ne’e deklara, nia hakarak kompartilla ho ita nia hanoin ne’ebe koletivu, primeiru atu halo Prezidénsia Repúblika fatin ida ne’ebe dignu no ornadu, fatin ne’ebe garante duni hanesan Konstituisaun RDTL hatete katak símbolu unidade nasional.
“Unidade nasionál laos ita hamutuk iha loron boot de’it, maibe unidade nasional ne’e katak sidadaun ida-idak sente katak liberdade ne’e nia hetan util ba nia vida, hodi bele asesu ba buat hotu”, nia konklui