Reportajen Francisco Colo
Prezidente Organizasaun Rede Feto Timor Leste, Zelia Fernandes aprezenta progresu serbisu Rede Feto ba Prezidente Republika, hune’e Prezidente Republika, Dr. Jose Ramos Horta resposta sei hamutuk ho Rede Feto hodi hakotu violénsia doméstika iha Timor Leste.
Ba jornalista sira Prezidente Rede Feto informa katak lihusi enkontru ho Prezidente Republika, hodi introdus kona-ba progressu no saida mak Rede Feto iha no mós dezafiu saida mak hasoru iha nia ezisténsia tinan 22, hahu husi tinan 2000 to’o ohin loron.
Zelia dehan Rede Feto Timor-Leste nu’udar organizasaun mahon ba organizasaun membru 40 ne’ebé hala’o servisu iha area oin-oin liu-liu kona-ba asuntu direitu Feto no Labarik Feto.
“Iha reuniaun ne’e ami aprezenta mós kona-ba progresu saida mak iha ona, liu-liu ohin mak hamutuk iha ne’e ho kompozisaun ida di’ak tebes hahú husi fundadór sira seluk ko’alia kona-ba inisiu hahú estabelese Rede Feto no mehi saida Rede Feto ninian iha prosesu konstrusaun estadu RDTL no mós kontribuisaun Rede Feto ninian durante ne’e to’o iha ne’ebé ona.” informa Prezidente Rede Feto Zelia Fernandes
Hanesan halo advokásia ba asuntu importante ne’ebé feto no labarik feto sira hasoru, halo kapasitasaun ba iha membru sira no mós ba empoderamentu ba iha feto sira no hametin rede servisu no mós monitorizasaun ba lei no enkuadramentu legais nasionál no internasionál sira ne’ebé la’o daudauk iha ita nia rain laran.
“Rede Feto Timor Leste nia membru 40 Rede Feto Timor Leste mós tama iha lei kontra violénsia doméstika ninian, maibé servisu asisténsia ba iha vitima violénsia bazea ba jéneru no violénsia doméstika ninian ami iha membru sira ne’ebé halo servisu besik liu ba iha asuntu ida ne’e mak hanesan FOKUPERS nu’udar mós jestor ba uma mahon sira ne’ebé eziste iha Timor laran tomak ita halo daudaun servisu sira ne’e.” Nia Informa
Empoderamentu ba feto ne’e ita ko’alia buat ida boot tebes ba iha asuntu oin-oin, asuntu sosiál, asuntu polítiku, asuntu ekonómia no asuntu sira seluk tan, ita iha membru 40 ne’e ida-idak ho nia kna’ar.
Asuntu polítiku nian iha organizasaun membru Rede Feto ninian ne’ebé hala’o oinsá asegura partisipasaun feto ninian iha polítika no mós ba iha foti desizaun ninian.
“Ita haree katak asuntu partisipasaun feto ninian iha polítiku ne’e importante duni tanba ne’e mak ho kedas ita nia advokásia atu tau iha konsiderasaun ba iha konstituisaun RDTL hahú husi inisiu iha ne’ebá artigu lubuk ida ne’ebé sensivel ba asuntu jéneru nune’e afirmasaun asaun ne’ebé konkretamente kona-ba feto ida ne’e disputa lei eleitorál ne’ebé fó duni biban ba feto atualmente iha ita Parlamentu Nasionál 40% feto iha Parlamentu Nasionál.” Zelia esplika
Maske sei iha preokupasaun ba iha nivél partisipasaun feto nia iha nivél lokál hanesan Munisipal, Suku no Aldeia númeru feto ne’ebé signifikante iha ne’eba, nune’e buat sira ne’e hotu hakarak atu hatete la’ós reprezentasaun feto entermus númeru ne’e importante duni, maibé mós ita hakarak haree katak feto iha duni pozisaun lidera ba iha nasaun no rai ida ne’e.
Kona-ba empoderamentu ekonómia ita iha organizasaun lubuk ida, empoderamentu polítiku iha OPMT no mós organizasaun sira seluk hanesan Fundasaun Alola, FOKUPERS nafatin servisu hamutuk.
“Bainhira ita hakarak atinji metas Igualidade Jéneru ninian, ita presija reforsa mós asuntu ekonómia atu nune’e feto bele forte iha area ida ne’e”, dehan Zelia ba jornalista sira iha palacio prezidénsia, 06/07
Rede Feto Timor Leste simu kazu oin-oin husi feto vitima sira no mós labarik sira, transfere ka inkamina ba iha FOKUPERS ne’ebé haree ka foku liu ba asisténsia vitima feto no labarik feto sira tanba ne’e ohin mai la lori dadus ruma labele hatete dadus konkreta liu-liu entermus númeru maibé enkoraja imi bele hetan dadus atualiza kada loron husi FOKUPERS sira sempre iha dadus ida ne’e.
“Ohin ami aprejenta preokupasaun ba Xefe Estadu atu ita hotu-hotu responsabilidade, atu bele haree oinsá mak bele halakon ka hakotu kazu violénsia hasoru feto no labarik feto no mós liu-liu kazu violasaun seksual ne’ebé soe agora buras daudauk ita rekoñese katak iha duni ona lei kontra violénsia doméstika ne’ebé bele trata liu ba iha kazu sira ne’ebé liga ba violénsia hasoru feto no labarik sira.”Zelia akresenta
Tanba ne’e hanoin katak sosializasaun sira ne’ebé ita halo kontinua la’o nafatin atu nune’e bele enkoraja komunidade sira, sosiedade tomak atu bele brani hatete sai sa violénsia mak sira hasoru iha sira nia uma no sira nia komunidade inklui ninia kauza sira ne’ebé sira hasoru.
“Ita mós hanoin katak ho apoiu husi parseiru dezenvolvementu sira ne’ebé iha ita nia rain iha inisiativa oin-oin ne’ebé la’o depois bele kontribui oinsá mak hamenus no halakon violénsia hasoru feto no labarik feto.” Nia esplika
Hanesan inisiativa spotlight ne’ebé iha ida ne’e hanesan inisiativa ida ne’ebé bele tulun organizasaun feto no mós organizasaun oin-oin sosiedade tomak atu oinsá bele kontribui ba iha halakon no hapara violénsia feto no karik feto.
Entretantu Prezidente Republika Jose Manuel Ramos Horta mos Resposta pozitivu ba Rede katak sei hamutuk hodi hapara violensia kontra feto iha Timor Leste.“iha enkontru ne’e Prezidente Repúblika José Ramos Horta rona aprejentasaun husi Rede Feto no nia akompaña di’ak tebes situasaun sira ne’e, no kompromete atu oinsá mak hamutuk hodi bele hapara ka hakotu violénsia hasoru feto no labarik feto sira.” Katak Prezidente Rede Feto.