Reportajen David da Costa
Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta, dehan Singapura sai hanesan parseiru estratéjiku ida ba futuru Timor-Leste, tanba durante tinan barak kontribui ona ba dezenvolvimentu nasaun, dezenvolve rekursu umanu, investimentu no preparasaun Timor-Leste atu integra iha ASEAN.
Tanba ne’e, hanesan ksolok no priviléjiu ida hodi simu Primeiru Ministru no Ministru Finansas Repúblika Singapura nian, Lawrence Wong no Loo Tze Lui Wong, Ministru Negósiu Estranjeiru Vivian Balakrishnan no ofisiál eminente sira seluk hosi nasaun Singapura nian.
Singapura sai hanesan parseiru ida ne’ebe metin iha Timor nia viajen harii nasaun nian. Ida ne’e entre nasaun sira dahuluk ne’ebe estabelese relasaun diplomátiku ho Timor-Leste bainhira Timor hetan independénsia iha tinan 2002 no kontribui pesoál militár sira ba misaun manutensaun pás Nasoins Unidas nian hafoin referendu iha tinan 1999.
“Ohin, ita selebra kapítulu foun ida iha ita nia relasaun bilaterál sira, ne’ebe hametin hosi ita nia adezaun fahe iha família ASEAN nian,” dehan Ramos-Horta iha komunikadu Imprensa ne’ebe Neon Metin Asesu husi palásiu Prezidensial Bairo-Pite Sexta 3/07.
Tanba iha marka transformativu ida atinji ona iha Abril 2024 ho abertura Embaixada Singapura nian iha Dili. Iha loron 21 fulan Abril tinan 2026, no hetan onra hodi simu ofisialmente Karta Kredénsia husi Embaixadór rezidente dahuluk Singapura nian ba Timor-Leste, Teo Lay Cheng, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.
“Vizita ofisiál dahuluk hosi PM Lawrence Wong ho nia komitiva simboliza amizade ne’ebe dura entre ita nia nasaun rua. Ami nia diskusaun sira ohin ne’e konstrutivu, no haree ba oin, foka ba aprofundamentu ligasaun sira entre ita nia nasaun rua. Ami rekoñese no apresia tebes kontribuisaun sira ne’ebe Singapura halo ona ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu,” Ramos-Horta subliña.
Programa Kooperasaun Singapura (SCP) sai hanesan pilár prinsipál ba kooperasaun iha dezenvolvimentu kapitál umanu. Hahú hosi tinan 2012, funsionáriu timoroan liu na’in 1.100 maka simu ona formasaun iha Singapura, esforsu ida ne’ebe reforsa liutan hosi Pakote STARS iha tinan 2022 no hosi Pakote STARS, ne’ebe lansa iha fulan-Jullu tinan 2025 no válidu to’o fulan-Dezembru tinan 2028, hodi apoia integrasaun Timor-Leste nian iha ASEAN.
Tanb aida ne’e hanesan parte ida hosi programa líder foinsa’e sira STARS nian, grupu dahuluk hosi ofisiál na’in 25 hosi ministériu oioin timoroan nian, agora hala’o daudaun formasaun, tantu prezensiál no remota, iha Singapura.
“Singapura sai nafatin destinu ba ita nia referénsia médiku sira hosi sidadaun timoroan sira. Ami nia kooperasaun inklui mós akordu referénsia médiku ida ho Ospitál Parkway, ne’ebe renova tinan-tinan dezde 2019,” Ramos-Horta dehan.
Nune’e mos Singapura hanesan investidór boot liu iha Timor-Leste, ho projetu emblemátiku oioin, inklui atualizasaun hosi Akordu Servisu Aéreu nian iha tinan 2023, no mós investimentu signifikativu sira, inklui sira hosi Heineken no A-Smart Holdings liuhosi projetu Timor-Leste Marina Square.
No nia solidariedade umanitária ne’e nota hosi asisténsia tulun nian hosi Cruz Vermelha Singapura nian hafoin inundasaun sira iha Abril 2021. Parseria duradoura ida ne’e reflete kompromisu fahe ba estabilidade rejionál, prosperidade, no apoiu mútuo iha tempu krize nian.
Nia esplika, Timor-Leste partisipa beibeik iha prestijiadu Diálogu Shangri-La, Fórum Seguransa Ázia nian prinsipál. Hanesan uluk sai nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru maka partisipa ba dala uluk iha Diálogu Shangri-La. Desde simu fali pose iha 2022, no tuir ona Diálogu Shangri-La tinan-tinan, ikus liu iha edisaun ba dala 23 ne’ebe hala’o iha Maiu 2026.
Timor-Leste fó apoiu beibeik ona ba Singapura iha nivel multilaterál ho razaun katak hodi rekoñese nia istória naruk kona-ba kontribuisaun sira ne’ebe relevante no ekilíbriu ba sistema Nasoins Unidas nian.
“Ohin, liu fali uluk, ita presiza nasaun sira hanesan Singapura atu ajuda lori instituisaun multilaterál sira fila fali ba sira nia ideál fundadór sira, diálogu internasionál, parseria iha prevensaun konflitu, no mobilizasaun vontade di’ak no rekursu sira ne’ebe nesesáriu atu rezolve dezafiu kompleksu sira ne’ebe ita hotu hasoru, iha nivel rejionál no global,”hatete Ramos-Horta.
Tanba ne’e, Timor-Leste mos hein oportunidade atu kontinua aprende hosi esperiénsia valiozu Singapura nian bainhira Timor-Leste prepara atu asume Prezidénsia Asosiasaun Nasaun Sira iha Sudeste Aziátiku (ASEAN) nian iha tinan 2029.
Estadu Timor KondeKora PM Singapura ho Grande Colar Ordem Timor
Prezidente Ramos-Horta hatetenkondekorasaun ne’e mak forma rekoñesimentu ba kompromisu no kontribuisaun Primeiru Ministru Lawrence Wong iha hametin amizade no kooperasaun entre Timor-Leste no Singapura.
Tanba iha lideransa Lawrence Wong nian, relasaun bilaterál entre nasaun rua ne’e hetan progresu boot, liuliu iha área dezenvolvimentu institusionál, dezenvolvimentu kapasidade rekursu umanu no apoiu ba integrasaun rejionál Timor-Leste.
“Ohin, iha Salaun Xina nian, ha’u-nia onra atu fó ba Primeiru-Ministru Lawrence Wong Grande Colar da Ordem de Timor-Leste, onra aas liu ba ita-nia nasaun,” dehan Prezidente Ramos-Horta.
Nia hatutan katak vizita ofisiál Primeiru Ministru Singapura ba Timor-Leste sei sai hanesan pontu importante ida hodi loke kapítulu foun ba relasaun bilaterál entre nasaun rua ne’e, no kontinua hametin amizade no kooperasaun entre governu no povu rua.
“Ha’u fiar katak vizita ida ne’e sei loke kapítulu foun sira ne’ebe emosionante iha ita nia relasaun bilaterál sira no hametin liutan amizade entre ita nia nasaun sira no ita nia povu,” Ramos-Horta Afirma.
Serimónia kondekorasaun ne’e reflete kompromisu hamutuk Timor-Leste no Singapura atu kontinua haburas parseria estratéjika no promove kooperasaun iha área oioin ne’ebe fó benefísiu ba povu nasaun rua.










