Reportajen Umbelina dos Reis
Fundasaun Forum Komunikasaun Juventude F-FCJ servisu hamutuk ho Plan Internasionál ho Ministériu Edukasaun, reprezentante INDICA halo atividade reintrega labarik abandonadu vulneravel no vitima sira hamutuk 100, fila-fali ba eskola hahú hosi tinan 2019, inklui fahe material edukasaun ba labarik sira iha uma mahon Centro Miguel Magone.
Koordenadora F-FCJ, Domingas Agusta Pereira hatete implementasaun atividade reintrega alin sira ne’ebé mak abandona no vitima sira ne’ebé fila-fali ba eskola hahú iha tinan 2019 halo akompañamentu husi F-FCJ la’os foin mak atu hala’o maibé ami la’o kleur ona, maibé ami la’o ho ibun mamuk ne’e mak “ami koko husu fundus lemo-lemo atu apoiu labarik sira vitima ne’e, maibé laiha dala ruma mos ami tau ba iha ministériu, maibé dehan husi ministériu bele responde direita atividades hanesan finansiamentu, bolseiru, atu fasilita alin vitima sira ne’e hodi fila ba eskola.” Nia dehan iha tinan 2018 mak ami hetan apoiu hosi espoza eis prezidente.
Nia hatete iha ne’ebá ko’alia kona ba alin sira ne’ebé mak passa tempu iha dalan sira ne’e, labarik sira iha vontade hodi ba eskola, maibé laiha kbiit no ekonomia la sufisiente. Hahú iha 2019 atu dehan de’it ba nai-ulun sira katak atu lori fila alin sira vítima ne’e ba eskola la’os fasil, ami iha moto ida katak “labarik ida tama iha ita nian mundu, ita tenki tama uluk sira nia mundu”, entaun ami koko atu tama tuir labrik ida-idak sira nia mundu, primeiru ami tenki halo aproximasaun ho sira depois de aproxima mak ami ba fali sira nia familia hodi aprezenta fali labarik sira nia direitu.
“Iha ne’e eskola tolu mak fo apoiu no tulun mai ami, eskola EBF Bidau, EBF Tibar, eskola Nobel da Paz. Eskola sira ne’e mak sai parseiru ba labarik sira ne’e, iha ne’e kategoria benefisiaria mak hanesan vitima isin rua sedu no vitima ba violensia, vitima ba oan ne’ebe abandonadu no vulneravel,” nia esklarese, iha tinan 2019-2022 vitima ho total benifisiariu hamutuk 100, mane 29 feto 71, inklui mos finalista na’in 9.
Iha fatin hanesan espoza husi eis Prezidente Republika, Cidalia Guterres hateten Fundasaun F-FCJ, oratoriu Dom Bosco, ONG Nasional ne’ebe mak hala’o programa hanesan tau matan ba labarik no foinsa’e sira ne’ebe mak iha risku no passa tempu barak liu iha dalan no hetan violensia oi-oin.
“Fundasaun Forum Comunikasaun Juventude F-FCJ, fo benifisiu ba labarik sira ne’ebe abandona ne’e para sira mos goza moris hanesan labarik sira seluk ne’ebe asesu ba edukasaun formal, husi ne’e mak ha’u servisu hamutuk ho GAT entre F-FCJ metin di’ak liu tan hodi realiza programa tolu mak hanesan reintegra labarik sira ne’ebe abandona eskola, no fo apoiu sosial ni-nian, no ami mos halo uma ida ba inan faluk ida iha Tibar, ha’u nu’udar inan ba ita hotu mak la apoiu ba problema sira hanesan ne’e se tan no bainhira?” dehan iha nia diskursu, Kintal Boot, 29/07.
ONG F-FCJ ne’e hamrik iha tinan 1997. To’o mai ohin loron halo ba 20 anus. Fundasaun ne’e halo esforsu no hatan ba sosiedade sira ne’ebe mak hasoru iha Timor-Leste, problema sosial no humanitaria ne’ebe mak afeta familia no labarik sira iha ita nia nasaun doben Timor.
Iha tinan 2020 ho esforsu tomak F-FCJ ni-nian ekipa konsege hasa’e kuantidade ita nian oan sira husi numeru 35-45 pesoas, mas agora ha’u haksolok tanba iha tinan ida ne’e numeru sa’e ba 100 pessoas, i relatoriu ne’ebe mak GAT simu, ha’u rasik kontente tebe-tebes tanba labarik sira ne’e iha valor ne’ebe mak di’ak tebe-tebes no sira hetan primeiru lugar.
Labarik sira ne’ebe abandonadu no kazu inan-aman sira ne’ebe paradu ho fahe malu ho barak mos tanba ekonomia la sufisiente. Ha’u rekonese husi parte governu ni-nian no mos ba maluk sira no parseiru sira ne’ebe mak apoiu mai iha fundasaun F-FCJ nian, nia dehan “ha’u bele halo saida mak ha’u hare no saida mak ha’u sente nei-neik ba bei-beik ita tau liman hamutuk sei bele.”