Reportajen Umbelina dos Reis
Embaixada Austrália iha Timor-Leste selebra loron mundiál feto ne’ebé monu iha loron 8 Marsu, hamutuk ho Labarik Feto no Feto Potensiál sira ho tema selebrasaun “Inovasaun ba Futuru ne’ebé Iguál ba Jéneru”, iha Otel Timor.
Adjunta Embaixadór Austrália Suzy Wilson-Uilelea, liu hosi nia diskursu hodi selebra loron feto internasionál, hatete, Nasoens Unidas mak estabelese no foka liu ba inovasaun, mudansa teknolojia no edukasaun iha idade dijitál atu alkansa igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto.
“Iha Loron Internasional ba Feto ne’e, ita hotu halibur hamutuk hodi selebra esforsu ba igualdade jéneru iha setór teknolojia, ne’e signifika katak ema ida-idak, feto, mane, labarik feto no labarik mane sira iha oportunidade ne’ebé hanesan atu atinji sira nia potensia hodi hala’o karreira iha teknolojia,” dehan Adjunta Embaixadór Austrália Suzy Wilson, iha Otél Timor, tersa-feira, 07/03.
“Ita hotu iha papel importante hodi bele atinji, iha mundu ohin loron feto no labarik feto sira iha fatin hotu-hotu presija asesu ba edukasaun no dalan ba karreira iha teknolojia, enjeñaria no siénsia. Ita tenke luta atu ema hotu bele partisipa iha profisaun sira ne’e, la haree ba jéneru no asegura fatin servisu ne’ebé mak inkluzivu,” nia hato’o.
Nia dehan, ita tenke luta ba inovasaun hodi taka lakuna dijital ba jéneru ne’ebé halo feto barak la involve, ka sai offline, no la hetan oportunidade foun, bainhira lakuna ne’e taka ona maka feto sira sei iha koñesimentu, kapasidade no abilidade atu tahan, hetan susesu no lidera iha sékulu XXI.
Nia informa, Programa Aliansa Labari Feto, hamutuk foinsa’e na’in 55 (lima-nulu resin lima) mak ohin partisipa eventu ne’e no hetan apoiu husi Plan International no objetivu mak atu luta ba mundu ida ne’ebé justu hodi promove direitu labarik sira nian liu-liu igualdade jéneru labarik no feto sira nian. Joven feto sira ne’e ohin loron reprezenta munisípiu hotu husi Timor laran hotu.
Nia espera Membru Aliansa Labarik Feto sira iha ne’e sei iha oportunidade atu aprende no hetan inspirasaun husi esperiénsia husi feto potensial sira ne’ebe liu ona, no kontribui maka’as ba Timor-Leste. Feto sira la’os de’it uza no harii teknolojia, sira mós sai lider iha indústria no ba futuru.
Embaixada Austrália sente orgullu apoiu selebrasaun loron Internasional ba Feto sira iha Timor-Leste hodi apoiu ba igualdade jéneru no empoderamentu ba feto sira, sai nu’udar prioridade ba governu Austrália iha Timor-Leste no nível global ba sira nia programa dezenvolvimentu internasionál.
Iha fatin hanesan Ofisiál IT iha Embaixada Austrália, Cesaltina M.L. Matos nia mensagem ba feto maluk sira iha sosiedade katak, durante ne’e hasoru dezafiu atu asesu ba teknolojia, oinsá atu asesu ba edukasaun, siénsia no enjeñaria nian.
“Ha’u hakarak manda mensajen ba feto Timor oan sira, sente hanesan ICT potensial suporta tebes ba imi nia kareira, brani atu ko’alia sai, tanba mundu agora ne’e ho mundu globalizasaun no mundu online, entaun informasaun barak tebes, ita uza plataforma barak ne’ebé mak ita uza hodi aprende hanesan Google, YouTube, Facebook, WhatsApp, plataforma sira ne’e ajuda tebes feto maluk sira hodi asesu ba teknolojia. “Nia dehan.
Iha sorin seluk, Eis Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Idelta Maria Rodrigues, hateten, hahú aban (08/03) mundu tomak selebra loron internasional ba feto, Timor-Leste faz parte hosi nasaun ne’ebé importante tebes atu bele haree nia progresu, atenjimentu no dezafiu hodi halo reflesaun hamutuk.
“Ha’u kontente no haksolok tanba ohin joven no foinsa’e sira, feto sira matenek, abilidade, kredibilidade, halo aprezentasaun ba mundu teknolojia, tanba ita hatene katak tinan ne’e mundu tomak uza dijitalizasaun, ne’e oportunidade di’ak, feto Timor oan sira atu utiliza mundu teknolojia nu’udar oportunidade atu bele aprende, komunika, fahe esperensia, no uza teknolojia ho digno hodi fó benifisiu ba ita nia moris.”
Nia konklui katak, katak Timor-Leste la’os feto hotu asesu ba teknolojia, ne’e hanesan momentu ida ba feto maluk sira iha área rural atu hola parte iha prosesu hanesan ne’e. Feto Timor-Leste iha oportunidade atu aprende tanba tempu ba ita ne’e sempre iha, nu’udar feto tenki jere tempu hodi utiliza aprende konabá teknolojia hodi fó benifisiu ba ita nia aan.









