Reportagem Filomena da Conceição
Tuir dadus husi Sekretariu Estadu Formasaun Profisional Emprego (SEFOPE), hahú husi tinan 2009 to’o mai agora, Traballadór Timoroan nain 16 lakon vida iha korea súl no nain rua ne’ebé maka lakon vida iha Domingu 30 Jullu 2023 ne’ebé hetan asidente tráfegu iha área sidade Metropolitana Daegu, Korea du Súl, seidauk bele lori fila tanba sira nain rua ne’e sai husi ona Sistema ka ilegal.
Sekretariu Estadu Formasaun Profisional Emprego (SEFOPE), Rogério Araújo Mendonça, hateten, ohin simu ona informasaun husi Korea do Sul kona-ba traballadór Timor-Oan na’in-tolu ne’ebe hetan asidente iha Korea do Sul no traballadór refere nain-rua lakon Vida no na’in-ida kanek. Maibe SEFOPE seidauk foti desizaun atu halot mate isin iha ne’ebe, tanba sira na’in-rua mate ne’e sai husi Sistema ka illegal ona.
“Sira lori motór halai iha jalan tol, Ita boot sira hatene ona katak, iha fatin sira hanesan ne’e ema hotu hotu tenke halai ho velosidade ne’ebé aas, entaun iha ne’ebá, ita nia traballadór ne’e soke iha bidon ne’ebé mak ema tau iha dalan, na’in-rua tuir mai ne’e soke tán. Entaun, taxi ida hosi kotuk mak sama na’in-rua, ida ikus ne’e mate no ida uluk ne’e nia baixa iha ospitál,” dehan Sekretariu estadu SEFOPE, Rogério Araújo Mendonça ba Jornalista sira iha eskola Sekudariu STM, Becora, Kuarta, 02/08.
Nia haktuir, Informasaun ne’ebé SEFOPE hetan husi adidu katak sira na’in-tolu ne’e Servisu ilegál, tanba ne’e hakarak atu hateten ba públiku katak Servisu ilegál nia risku mak penasun ba traballadores ne’ebé lakon vida ne’e laiha ona.
Tanba antes sai husi Timor ba servisu iha rai liur, iha akordu ida ne’ebé hateten ona katak labele kontra irregularidade ne’ebé mak iha, maibé sira kuandu kontra mak mate, ne’e husi estadu Koreia dehan lori mai mak foin lori mai, tanba lei iha ema nia nasaun mós iha.
“Família tenke responsabilidade ba ida ida ne’e, tanba antes atu ba família traballadór nia inan no feen asina ona akordu mak sira foin sai ba,” Nia subliña.
Maibé prosesu ba mate isin SEFOPE sei kontaku nafatin ho embaixadór Korea tanba agora dadaun sira sei halo hela autopsia ba iha mate isin, kuandu husi relatóriu embaixador husi adidu, automatikamente hato’o ida ne’e ba Primeiru Ministru mak bele hola desizaun ba ida ne’e, ho estadu Koreia maka bele foti.
“Ha’u labele koalia atu haloot iha ne’ebá, atu haloot iha ne’e tanba ida ne’e estadu ho estadu, tanba ne’e estadu rua mak iha akordu dehan mai, automatikamente sei mai,” nia informa.
Iha fatin hanesan, Embaixadór Korea iha Timor-Leste, Shing Man, hateten, lori Governu Koreia nia naran hodi hato’o sentidu kondolénsia ba família Matebian no Estadu Timor.
“Ha’u mós hakarak aproveita oportunidade ida ne’e, atu hateten de’it kona-ba asidente ne’ebé foin dadaun akontese iha Korea, hakarak lori governu Koreia nia naran hodi hato’o sentidu kondolénsia ba família no estadu sira iha Timor,” nia espresa.
Nia fiar katak Governu Timor-Leste mós halo hela esforsu, oinsá atu lori mate isin nain rua ne’e mai fali iha Timor-Leste, maibé Governu Koreia mós sei nafatin apoiu hodi buka maneira atu lori fila mate isin nain rua ne’e mai iiha Timor.
Entretantu, traballadór Timoroan ne’ebé ba hala’o servisu iha Koreia súl hahú husi 2009 to’o agora hamutuk 3.700 no lakon vida ne’e nain 16.