Reportajen David da Costa
Prezidente Republika (PR), husu ba Autoridade Munsipiu Dili no Governu atu kansela ka hapara lai atu hasai Negosiante sira iha Largo Licidere ne’e, maibé Autoridade Munisipiu Dili ho Governu tenke halo dialogu ho negosiante sira atu buka solusaun ba iha problema refere.
Prezidente Republika (PR), José Ramos-Horta, hateten, xefe estadu labele fó orden ba Governu, PNTL no Munsípiu, maibé so bele hateten de’it ba Governu no Munisipiu Dili buka solusaun di’ak ba Povu ne’ebé ki’ak ne’ebé daudaun ne’e buka moris, se lakoi sira hela iha Lagro Licidere ka iha ne’ebé de’it tenke, estuda lai fatin ruma ne’ebé di’ak, kria kondisaun saúde públika, kondisaun seguransa, i haree mós fatin ne’e di’ak ba negosiante sira para tau, se tau fali negosiante sira iha fatin ida mamuk ema ida laiha, signifika business labele halo.
“Ita boot sira rasik hateten membru ba to’o iha Licidere ko’alia ho imi, membru Governu atu halo diálogu atu kria kondisaun entre Governu ho Municípiu ho ita boot sira, ne’e mak di’ak para bele hetan solusaun ida, se ita ko’alia halo diálogu entaun Municípiu labele hasai ona ema, mais tenke ko’alia lai, rona lai hetan ona solusaun ne’ebé hotu-hotu simu,” dehan Prezidente Repulika José Ramos-Horta bainhira hasoru malu ho Negosiante Largo Licidere iha Plasiu Prezidensiál, Sexta 4/08.
Portantu Xefe Estadu husu ba autoridade munisípiu no se mak foti desizaun hodi evakua negosiante ne’e para lai ho ida ne’e, no konsela lai ordem ida ne’e tanba selae hateten halo diálogu ho Negosiante sira, maibé afinál parte ida lakoi halo diálogu halo kedan despeju hodi hasai negosiante. Ne’e dunik ko’alia kona-ba ba diálogu, entaun halo diálogu para bele hetan solusaun lai.
“Governu rasik bele mobiliza orsamentu ruma haree tenda kualidade ba imi, i hadi’a mós fatin imi atu fan sasán ne’e, ha’u sei ko’alia ho Nasoens Unidas, liu-liu UN Women sira iha programa ida atu tulun feto negosiantes sira, ha’u sei bolu mós programa Mikro kredit sira ne’e fó kredit ba imi maibé kredit ne’e todan demais, ha’u koñese programa Mikro kredit ne’e iha mundu ne’e ha’u koñese di’ak, laiha ema ida iha Timor koñese Mikro kredit di’ak liu ha’u,” nia esplika.
Porta Voz Negosiante Largo Licidere, Emelia Dorosario Pereira, hateten, Ohin mai hasoru malu ho Prezidente da Republika hodi informa kona-ba Autoridade Munisípu no Governu ne’ebé atu hasai Negosiante Kiik sira iha Licidere maibé solusaun ne’ebé la iha ba hasai negosiante iha largo lecidere.ho ida ne’e prezidente mós konkórda ho Negosiante sira katak Autoridade Munisípiu sei la hasai negosiante husi largo licidere.
“Wanhira sira hasai ami husi largo Licidere, sira mós tur hamutuk hodi estuda lai bainhira iha solusaun atu lori ami ba tau iha ne’ebé, i sira mak prepara fatin ne’e ba ami,” nia dehan.
Nia konta, antes ne’e sira promote no haruka Negosiante sira iha Licidere ne’e hari tiha estrutura, atu iha loron 1 ho 2 Agustu ne’e atu marka audensia ho sira, iha Bidau licidere Munisipiu Dili, Postu nain feto, maibé sira bosok, no sira laiha enkontru ho negosiante sira. Derepente iha loron 2 fulan Agustu sira mosu mai avizu dehan negosiante sira tenke sobu hotu tiha tenda no tau fali tenda movel, no mentu ne’ebá husu sira maib’e sira dehan sei rekomenda husi Munisípiu Dili ba iha negosiante sira.
“Ami mós lamenta tebe-tebes tanba ami mós sidadun Timor, sai fali bainak ba ami nia rain ida ne’e, ami lakoi no ami sei la fó ulun,” nia dehan.
Nia haktuir, antes ne’e sira dehan negosiante sra labele toba iha ne’ebá, nune’e hahú iha loron 1 ho 2 Agustu ne’e kedas negosiante sira mós la toba ona iha ne’ebá, nune’e sira kontinua dehan negosiante tenke muda 5 metru ba kotuk nune’e negosiante sira koopera kedas hodi tuir sira nia hakarak, maibé tanba sá mak tenke duni negosiante kiik sira ne’e husi fatin ida ne’e?.
Nia sailenta bainhira governu laiha solusaun ba problema refere maka negosiante hirak ne’e sei kontinua fan sasán ona fatin refere.