Home Uncategorized MS-APTL Halo Sensibilizasaun Problema Violensia Bazea Ba Jeneru Ba Parteira Sira

MS-APTL Halo Sensibilizasaun Problema Violensia Bazea Ba Jeneru Ba Parteira Sira

881
0
MS-APTL hasai foto hamutuk. [Foto: Joselina | 15.08.2024]

Reportajen Joselina dos Santos

Reportajen Joselina dos Santos

Ministériu Saúde (MS), servisu hamutuk ho Asosiasaun Parteira Timor-Leste (APTL), no hetan apoiu husi UNFPA, hodi sensibiliza asuntu Violénsia Bazeia ba Jéneru iha Setór Saúde, ba parteira sira iha munisipiuDíli.  Objetivu husi atividade ne’e fó ekoraja ba parteira sira oinsá atu halo atendimentu ba sobrevivente ka vitima sira ne’ebé hasoru problema VBJ iha rai laran.

Prezidente Eleitu APTL Munisipiu Díli Joaquina Francisca Belo hatete, atividade ohin ne’e fó hanoin ba profisional saúde no parteira sira iha munisipiu Díli atu bele iha koñesimentu no siénsia ruma hodi bele fó atendimentu ba inan no oan ne’ebé mai problema violensia bazeia ba jéneru no koko atu haten. Semináriu ida ne’e mos bele identifika kliente sira hodi fó solusaun ka dalan ruma atu fó atensaun no fó atendimentu ne’ebé diak, nune’e sira labele hetan problema ne’ebé grave liu tan ba sira nia saúde rasik.

“Munisipiu Dili hetan iha fatin barak, liu-liu iha Centro Saúde Vera-Cruz ita nia kliente barak mai ho problema uma laran nomos ba sira-nia rasik, entaun total sobrevivente VBJ ne’ebé asesu ba fasilisade saúde iha 13 munisipíu, (Janeiru-Novembru 2023), husi total kazu 100 kazus iha tinan anterior sa’e ba 1005. Aleinde mos persentagem tipu violénsia ne’ebé relata iha fasilidade saúde,  Janeiru-Novembru 2023 mak hanesan ofensas simples, ofensa grave no violénsia seksúal ba labarik total violénsia hamutuk (58) , 41% mak labarik 17 ba kraik”, dehan, Prezidente Eleitu APTL Munisipiu Díli Joaquina Francisca Belo iha Salaun City 8 Manleuana, 15/08.

Iha fatin hanesan, Asistente Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste Dr. Domingas Bernardo haktuir, UNFPA nia servisu mak atu responsabilidade ba servisu parteira sira-nia tanba vizaun ne’e oinsa atu bele prevene inan sira ne’ebe sai vitima ba VBJ no to’o mate. Tanba ne’e parteira ne’e nia servisu importante tebes hodi servisu tuir planeamentu familiar mobiliar nomos hakotu ka hamenus ba problema violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé akontese beik-beik iha Timor-Leste.

“Ita haree husi saúde materna infantil, saúde familiar no saúde seksuál sira iha odamatan Centro Saúde ba problema bazeia ba jéneru. Banhira sira ne’ebé hetan susar liga ho problema violénsia bazeia ba jéneru favor mai Centro Saúde, tanba parteira sira iha knaar atu detekta sira atende no kuidadu primeiru maibe atu hala’o servisu ne’e ho diak presiza iha kapasidade. Nune’e UNFPA iha pakote treinamentu integradu hamutuk ho treinamentu nasional Centro Saúde nian hodi halo treinamentu ba parteira no mediku sira hodi bele foka liu ba asuntu violensia bazeia ba jéneru”, nia informa.

UNFPA iha prinsipiu barak ba área VBJ tanba kszu ne’e sensitive liu , entaun  presiza haree tanba ne’e laos servisu saúde bain-bain. Nune’e  tenke tenke hatene oinsa rai sasan diak no dignu nomos refere ba ne’ebé, tanba ne’e iha treinamentu tuir formasaun planu asaun nasional tuir pilar rua tanba kazu ne’e pasiente sira mai rasik mos iha no balun Polisia no uma mahon mak lori mai nune’e Centro Saúde tenke kumpri.

“Ami Nia programa ne’e oinsa atu hasa’e koñesimentu komunidade, familia no individual nian. Ne’e duni ami lao hahú husi edukasaun liuhosi treinamentu ne’ebé fó ba manorin sira hodi hasa’e sira nia kapasidade oinsá atu hanorin estudante sira. Ami mos iha prevensaun ba joven sira liuhosi servisu hamutuk ho Ministeriu Despirtu no kultura ba sira ne’ebé la kontinua estudu tuir Centro Juventude iha munisipiu Díli hodi halo prevensaun, ami mos iha programa hasa’e koñesimentu komunidade ne’ebé ami lao hamutuk ho NGO Belun, NGO Hamnasa no NGO Alola mak servisu hasa’e koñesimentu nian”, Nia informa.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here