Reportajen Joselina dos Santos
Komemorasaun konsuta popular ba dala-25 jerasaun foun husu ba lideransa nasionál no internasionál sira tenke kria paz, estabelese no armónia atu aselera prosesu dezenvolvimentu. Liu-liu hodi investe di’ak liu tan iha setor edukasaun kualidade, formasaun profisional no téknika, Proteje meiu ambiente no promove dezenvolvimentu ne’ebe sustentável, apoiu agrikultura no diversifikasaun ekonómiku hodi redúz depedénsia ba mina-rai.
Rotario Pereira (28) hatete, loron referendu mak loron ne’ebé refere ba 30 de Agostu 1999, bainhira povu atu halo votasaun no deside ba moris iha futuru. Referendu ka Konsulta Popular ne’e hanesan substantivu ida kona-ba votasaun ne’ebé hala’o hodi husu sidadaun hotu-hotu nia hanoin no hakarak kona-ba hakotun politiku ruma. Termu referendu mai husi lian latina ho verbu mak “refere” iha nia forma jerundíu mak hanesan “arte referendu” nia signifika lori fali ba povu ka entidade lejítima hodi hola desizaun ruma kona-ba nia destinu ba Timoroan sira hodi hili atu haketak a’an hosi Indonézia hodi hamriik nu’udar nasaun ida mak Timor-Leste.
“Komemora Loron referendu iha tinan ida ne’e hanesan espésiu ba Nasóes Unidas kona-ba akontesimentu bo’ot ne’ebé perspetiva internasionál, la’os de’it pontu ba roptura kotu ba situasaun rejime ba okupasaun istória konteporañea ligadu ba esperansa no korajen povu Timor-Leste nian”, dehan Rotario Pereira ba Neon iha Caicoli, 29/8.
Nune’e Timor-Leste hetan oportunidade únika hanesan lisaun ba komunidade internasionál atu aprende no jere problema difisil iha mundu através ba intensaun umanitária ne’ebé sempre preve kontestu istóriku no ajuda timoroan komprende valor ho implikasaun referendu ka konsulta popular ba destinu povu Timor-Leste nian.
“Relasiona ba loron Konsulta Popular ne’e importante tebes ba ita jerasaun foun sira, entaun tenke relembra fila fali ba situasaun moruk ne’ebé moruk tebes iha momentu ne’eba juventude idade sei nurak enfrenta situasaun kruziál tebes ba nia moris tomak. Maibé, nu’udar jerasaun foun nafatin iha esperansa katak loron ne’e mak importante tebes duni ba foin-sa’e sira sei la nega no sei valoriza tane a’as nafatin soferime oioin de’it”, nia dehan.
Iha fatin seluk, Neliana Mariz da Cruz hatutan, nu’udar timoroan nia esperansa ba futuru liga ho loron referendu mak oinsa valoriza nafatin sakrifisiu husi avo sira nia luta hodi hetan indepedensia. Iha komprimisu ida atu kontinua hodi nafatin dezenvolve vizaun ida ne’ebé tau iha loron referendu liu-liu 30 de Agostu 1999. Esperansa ida mak hodi motiva maluk joven sira hodi aproveita didi’ak oportunidade sira ne’ebe iha no oinsa atu kontribui ba dezenvolvimentu Nasaun nian iha área oioin hodi hetan moris di’ak.
“Nu’udar joven timoroan hakarak husu ba Estadu hodi investe di’ak liu tan iha área edukasaun, formasaun profisional no téknika, proteje meiu ambiente no promove dezenvolvimentu ne’ebé sustentável, apoiu agricultura no diversifikasaun ekonómiku atu redúz depedénsia ba mina-rai no hametin sistema saúde no kria oportunidade empregu ba joven sira, liu-liu iha área inovasaun no teknolojia”.








