Reportajen Juvinal Cabral
“Ha’u hakarak responde ba media foin dadauk ne’e Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) mos haruka karta ba iha ne’eba, ha’u husu para AJTL ba haree fali imi nia artigo ne’ebe mak haruka ba, ha’u lee tiha mos ha’u senti hanesan kontradis uitoan, dehan Sekretariu Estadu Asuntu Topinimia e Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, iha konferensia press, Caicoli sala VIP edifisiu MAE 07/09/2024.”
Sekretariu Estadu Asuntu Toponímia e Organizasaun Urbana (SEATOU), haktuir kona ba mana media ida, nia fo ezemplu kikoan ida “ha’u atu ba ema nia uma, ha’u tenke dere ema nia uma mak tama” ezemplu kikoan husi SEATOU se media atu halo koobertura tenke uja ID card, media labele tau ID card iha karteira depois halo video subar de’it.
“Ha’u laos naokten, ekipa laos naokten, bandidu, bandalismu hanesan ita boot sira koalia. Tanba saida mak ha’u hateten ba nia di’ak liu o deleite tiha o nia video ka filmajen? Tanba nia la aprezente nia identidade, ha’u la bandu media atu asesu ba ha’u nia atividade, tanba ami halo servisu ba publiku ami halo servisu ba buat di’ak hakarak mai koobertura ha’u mos iha media fo hatene mai ha’u nia media. Sekretariu estadu ha’u atu halo koobertura, normal para hakerek sasan ne’e balansu se ita boot sira media identidade laloos depois Policia ba halo investigasaun governu ho policia sala hela de’it, ha’u hateten policia la sala ha’u mak sala”, dehan SEATOU iha komferensia perss, Caicoli iha sala VIP MAE.”
Germano hafirma hahalok servisu SEATOU no Policia nian tula ba nia leten at sira ne’e fo hotu ba nia, tanba nia mak orienta servisu ne’e tenke tuir nia dalan sira la bandu halo koobertura hotu hanesan TVTL, GMN ba halo koobertura ba de’it tanba sira la halo sala ida no halo krimi iha estrada boot, no ekipa sobu bazeia ba lei ne’ebe iha.
“Aproveita tempu ne’e dehan ba media sira tara imi nia kartaun se imi iha kamizola karik hatais ba lalika moe fali imi nia kamizola identidade e depois prezudika ita boot sira nia an rasik, ha’u nia servisu ne’e laos ha’u nia mesak ita hotu nian, ita boot sira mak sai fontes atu lori informasaun sira ne’e ba kraik laos ha’u mak atu lori ba” SEATOU informa
SEATOU husu media servisu tuir etika jornalismu labele halo video subar, se halo video subar ne’e laos media SEATOU konsidera ne’e ba buka problema, kaer kamera boot hasai atu nune’e ema hatene media. Nia mos informa ba jornalista tenke tuir formasaun husi ema sira ne’ebe bele esplikasaun servisu media nian ba jornalista sira bele hatene.
Iha fatin hanesan Komandante PNTL Munisípiu Dili Superintendente Xefe Polisia, Orlando Gomes hateten Kuandu atu foti informasaun halo video ne’e tenke uja kartaun atu nune’e sira hatene katak ne’e jornalista
“Hakarak fo hatene ba ita boot sira bainhira foti foto ruma ka video tenke iha atorizasaun mak foti, la atoriza labele foti ha’u nia foto por ezemplu, tanba ne’e mak ba jornalista sira hotu livre ba ita boot sira atu bele foti informasaun maibe ita boot sira nia identifikasaun ne’e tenke iha para hatene katak ne’e jornalista sira”
Relasiona ho ekipa SEATOU ne’ebe halo intervensaun ba servisu jornalista iha kampung baru, konferensia press ne’ebe organiza husi SEATOU, hala’o iha sala VIP Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) ekipa sira halo klarifikasaun ba intervensaun media nian iha kampung baru.
“SEATOU mos hakarak klarifika kona ba intervensaun media iha fatin akontesimentu (kampung baru). Iha kualker atividade SEATOU nian, sempre involve media sira hodi transmite informasaun ligado ho servisu
SEATOU nian durante ne’e. iha kalan akontesimentu ne’e, SEATOU laiha intensaun atu hamate media nia liverdade atu halo kobertura iha fatin publiku hanesan kampung baru. Interese SEATOU nian maka, tamba situasaun deskontrolado ona atu evita risku
ba provokasaun hodi hamosu tan krime sira seluk” haktuir Porta-voz Egas José Caetano, iha Konferensia press, sala VIP MAE, Caicoli 07/09/24”
antes ne’e AJTL halo ona konferensia imprensa konaba limitasaun liberdade imprensa iha fatin públiku nudar asaun tentativa hamate liberdade imprensa no espresaun iha Timor-Leste.
AJTL ne’ebé durante ne’e halo advokasia hodi promove no hametin liberdade imprensa no liberdade espresaun iha país demokrátiku, haree katak aktu detensaun husi polísia hasoru Jornalista Diligente, Antonieata Kartono Martins no aktu hadau ekipamentu Jornalista Media One Timor, Suzana Cardoso nnu’udar tentativa no ameasa hasoru liberdade imprensa no liberdade espresaun iha Timor-Leste nu’udar haktuir iha Konstituisaun RDTL, Artigu 40 no 41. Aktu violentu polísia nian hodi detein jornalista no estraga jornalista nia ekipamentu kobertura nian konsidera mós nu’udar aktu sensura (cencorship) hasoru informasaun ne’ebé jornalista sira rekolla antes publika hodi garente públiku nia direitu ba asesu informasaun lolos no kredivel.
Konaba halo reportajen hodi foti filmajen ka foto iha fatin publiku la presiza autorizasaun tanba tuir Kódigu Sivil la presiza husu autorizasaun ba ema ruma, bainhira halo gravasaun iha fatin públiku, situasaun ho interese ba públiku ka situasaun akontese ho natureza públiku, haree ba artigu 76, nú. 2 hosi Kódigu Sivil. Ema hotu bele halo gravasaun asaun akontese iha fatin públiku liuhosi fotu ka halo filmajen, la’ós jornalista de’it.
“Karik ema ida iha fatin públiku lakohi tama ba gravasaun, entaun nia sei presiza se’es an hosi fatin refere ka foti asaun atu “subar an”. Halo gravasaun ba atuasaun entidade públika ruma iha fatin públiku la viola lei ruma ka regra ruma, no la viola direitu imajen hosi ofisiál refere”, esplika husi AJTL nia statement.
Iha deklarasaun AJTL nian haforsa liután katak AJTL konsidera fatin privadu mak uma, no kareta laran ka eskritóriu privadu nian, no mós área toba nian hosi ospitál no halo atendimentu médiku.
Eskritóriu entidade públika ne’ebé simu ema hodi hodi implementa serbisu públiku bainbain konsidera hanesan “fatin asesu ba públiku”. Bainbain entidade públika bele determina área asesu públiku no área la asesu ba públiku.
Iha AJTL nia deklarasaun mos esplika konaba halo publikasaun ba situasaun akontese iha publiku, ida ne’e depende ba gravasaun ne’ebe rezulta “prejuízu ka danu ba onra, reputasaun ka hamoe” ema ne’ebé iha gravasaun laran, entaun sei iha opsaun rua hodi bele publika gravasaun no la viola direitu imajen ema nian: (1) publika gravasaun ho ema nia autorizasaun; ka (2) halo blur ema nian oin (karik identifika ho fásil ema).
Publikasaun ba atuasaun autoridade públika hosi sidadaun bainbain sei la viola direitu imajen bainhira interese públiku superiór no la fokus ba ema nu’udar karáter pesoál/privadu maibé ba atuasaun podér públiku nian. Mós haree ba knaar jornalista iha sosiedade demokrátika, jornalista bele publika gravasaun halo iha fatin públiku la hó restrisaun ruma.
«Se ema ida grava no publika vídeu la tuir regra iha leten, ema ne’e la halo krime no la iha ema ida bele konfiska ka hadau ema nia mobile ka instrumentu gravasaun. Maibé bele akontese katak ema halo rekam halo violasaun ba direitu imajen ema nian, ne’ebé hanesan direitu natureza sivil. Se ema ida sente ema seluk viola ninia direitu imajen nian ema ne’e mak tenke halo prosesu sivil no hatudu ka komprova danu ka prejuízu».
AJTL kontra no kondena aktu detensaun hasoru Jornalista Antonieta Kartono Martins no impedimentu hasoru Jornalista Suzana Cardoso husi PNTL eskudra Dom Alexo tanba sei hatauk jornalista no mídia iha tempu sira tuir bainhira hala’o sira nia papél kontrolu sosiál iha país demokátiku ne’e.
AJTL konsidera detensaun no impedimentu hasoru jornalista nu’udar aktu represivu ida hodi hatauk jornalista sira bainhira halo sira ninia knaar jornalizmu iha kontestu kobertura no publikasaun notísia.
AJTL mós husu Prezidente Républika, José Ramos Horta nu’udar mós laureadu Nobel da Paz no Primeru Ministru Xanana Gusmão kona-ba polísia nia aktu hirak ne’e tanba ameasa ona liberdade imprensa no liberdade espresaun iha ámbitu Timor-Leste halo preparasaun atu simu Amu Papa.
AJTL mós sei prosesa kazu ne’e tuir Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 41, nune’e fó efeitu legál hasoru entidade sira ne’ebé tenta hatame liberdade imprensa iha Timor-Leste.










