Home Notisia Rede Advokasia Luta Ba Direitu Feto no Labarik-Feto, La Tolera  Hahalok Krime...

Rede Advokasia Luta Ba Direitu Feto no Labarik-Feto, La Tolera  Hahalok Krime Ne’ebé Halakon nia Kaben no Oan nia Vida

572
0
Rede Advokasia Luta ba Direitu Feto no Labarik-Feto halo komferénsia Imprensa, (Foto-David | 24.10.2024]

Reportajen David da Costa

Kordenadora Advokasia Fokupers, Natalia de Jesus Cesaltino, nu’udar, Porta Voz Rede Advokasia Luta ba Direitu Feto no Labarik-Feto, hateten. esforsu barak maka Organizasaun Sosiedade Civil hamutuk ho Governo no Ajensia Internasional sira halo hodi luta kontra violensia hasoru Feto no Labarik Feto sira iha Nasaun Demokatiku Timor-Leste, maibe violensia hasoru Feto no Labarik Feto kontinua as to’o halokon Feto no Labarik inocente sira nia vida.

Iha ambitu komemora loron Internasional Labarik Feto ne’ebé monu iha data 11 Outubru 2024 no mos loron Internasional Feto Rural iha data 15 Outubru 2024, mundu tomak selebra inklui Timor-Leste nu’udar loron importante sira hodi asegura Labarik no Feto Rural sira nia direitu ne’ebe konsagra iha Konstituisaun RDTL.

Iha Artigu 18 Konstituisaun garante protesaun ba labarik  no Artigu 17 Igualdade hanesan moris iha familia, sosial, ekonomia no kultura. Estadu Timor-Leste ratifika Instrumentu Internasionál oioin atu proteze feto no labarik no ezije estadu nia obrigasaun atu fó protesaun no  hakonu direitu umanu ema hotu  nian, inklui adopta dokumentu Fraternidade Umana. Lei protesaun labarik no joven iha risku ne’ebe promulgadu no  estabelece mekanismu sira atu protege no garante labarik sira nia direito tenki asegura no garante feto livre husi violénsia no diskrimisaun sira.

“Problema violénsia doméstika, violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) ne’ebé akontese iha Timor-Leste hanesan korente ida ne’ebé laiha nia rohan no sai nafatin problema no dilematiku tebes ba feto sira atu moris livre husi violéncia. mezmuke ita iha Instrumentus legais barak hodi asegura  feto no labarik feto sira hetan justisa ida ho dignu no oinsá mak bele prevene violénsia iha nivel komunidade, família no sosiédade liu-liu atu asegura feto no labarik feto livre hosi torturasaun lakon liberdade no vida tanba deit hasoru forma violénsia oioin,” nia dehan.

Porta Voz Rede Advokasia Luta ba Direitu Feto no Labarik-Feto, Natalia de Jesus Cesaltino, konta, iha  akontensimentu iha dia 20 Outubro 2024, iha Becora iha oras madrugada. Vitima inisial B. C estado isin rua fulan 8, tenki lakon nia vida ho deit poder no agresivu husi suspeitu ho razaun deskonfia.

“Hahalok krime ne’e labele tolera no laiha razaun seluk atu suspeitu halokon nia kaben no oan nia vida.” Rede Advokasia Luta ba Direitu Feto no Labarik-Feto la tolera ho hahalok suspeitu.

Nia haktuir, Surpreza liu bebe ne’ebe inocente los tenki mos simu aktu violensia husi suspeitu.Vitima nu’udar feto ida ne’ebe kalan loron buka osan ka halo negosiu fan roupa no sepatu iha mercado Taibessi hodi sustenta nia familia.

Alende ne’e, iha akontesimentu seluk iha fulan Septembro 2024, iha Bairro Moris Foun, Comoro, vitima ho inisial D.M. hetan agresaun fisika hanesan ta’a husi suspeito nia kaben hodi resulta hetan kanek todan iha hasan no ulun ho razaun deskonfia. ne’ebe ho kondisaun kuaze lakon nia vida.

Iha okaziaun ida-ne’e, Rede Advokasia hakarak hato’o no bolu dala ida tan ba públiku hodi  kondena hahalok violénsia sira hasoru feto no labarik-feto ne’ebé akontese iha moris família, komunidade no sosiedade, tanba sira-nia vulnerabilidade no estatutu ne’ebé kbi’it laek.  Laos deit violensia hasoru feto no labarik feto, maibe Feminisida akontese tan  iha Timor-Leste Independente no Demokratiku.

Tanba, hahalok violensia sira  ne’ebé feto adultu barak tenki simu husi sira nia parseiru moris no labarik-feto hetan husi familia rasik ne’ebé lolos tenki proteje maibe agresaun violentu sira, estraga to’o hakotu sira nia vida. Uma no familia nu’udar fatin hafahe domin no hatudu inisiu respeita malu nian, sai tiha faitn fuik no laiha konfiansa no domin.

Rede Advokasia lamenta no kondena maka’as kualker aktu violénsia sira ne’e  nu’udar siklu violénsia ne’ebé kuntinua tanbá implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) No.7/2010, seidaúk máksimu mezmu iha politika no inisiativa oioin maibé sei nafatin iha nível serimonial deit.  Feto Timor-Leste terus wain no mate ona tanba de’it nia estatuto nu’udar feto

iha tempu okupasaun tempu naruk liuliu iha militar Indonesia nia ukun. Labele tan Feto Timor-Leste no Labarik-Feto terus no mate tan violénsia husi familia rasik iha tempu Timor-Leste Indepedensia ona.

Tanba-ne’e Rede Advokasia Luta ba Direitu Feto no Labarik-Feto,  hakarak husu ba Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo atuasaun imediata ba krime publiku túir lei haruka no kna’ar PNTL nian ho severidade.

Nune’e mós, husu ba Sekretária Estadu ba Igualidade (SEI), atú haluan no haforsa liután sosializasaun ba Lei sira ne’ebé liga ho Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) hódi abranje ba komunidade iha territoriu tomak, ho kordenasaun besik liu tan ho sosiedade sivíl hodi muda norma sosiál sira ne’ebé kuntinua haforsa imbalansu poder no dizigualdade iha sosiedade no husu mos atu aselera revizaun Lei Kontra Violensia Domestika

Alende ne’e mós, Rede Advokasia Luta ba Direitu Feto no Labarik-Feto, husu no eziji ba Ministerio Saude (MS) atu responde ho maxima atensaun ba kazu violensia bazeia ba jeneru ne’ebe ho kondisaun grave atu fo atendimentu mediku ho responsabilidade nudar profesional ema saude nian no haforsa liutan koordensaun no komunikasaun iha prosesu referal nian sira.

Violensia bazeia ba jéneru ne’ebé rejista iha  Fokupers tinan 2024 hamutuk 215 inklui kazu referal ne’ebe mai husi ALFELA, PRADET no memebru Referal sira seluk,  maibé grave liu iha fulan Outubru 2024 violénsia hasoru feto no labarik feto ho idade menór ne’ebé hetan violénsia seksuál, presaun psikologika, agresaun fízika hodi uza instrumentus kroat to’o halakon sira nia vida. 

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here