Sidadaun nain 6 haruka Karba Aberta ba Presidente Ramos Horta no Premeiru Ministru Xanana Gusmao iha ambitu komemorasaun loron invazsaun nian, semana ida liuba, 7 Dezembru 2024, ne’ebe rekoinese ona nudar loron memoriasidadaun. Iha Karta Aberta ne’ebe Neon Metin asesu, sidadaun importante no eis-lider rezistensia nain 6, Jacinto da Neves R. Alves (atual Presidente ASEPOL), Jose Luis de Oliveira (atual Diretor AJAR), Joaquim “Russuo” da Fonseca (atual Sekretariu Jeral RENETIL), Jose Antonio de Jesus das Neves “Samalarua” (atual Membru Konsellu Kurador RENETIL), Fransisco Miranda Branco (Eis Deputadu FRETILIN), ho David Mandaty Dias Ximenes (atual Deputadu FRETILIN) uza sira nia nia direito konstitusional hato’o sira nia preokupasaun konaba lalaok Estado RDTL nian liu hosi haruka karta aberta ba Presidente Ramos Horta ho Primeiru Ministru Xanana Gusmao.
Iha karta aberta ne’ebe asina hosi sidadaun nain 6 ne’e expresa katak saida mak Presidente Horta no Xanana halo iha Selebrasaun Loron Proklasaun Indepedensia ba 49 ne’e hahalok “politika la aspirativu kona ba rekonsilisasaun”. No sira mos rekoinese kona ba apoio ne’ebe fo tiha ona hodi mantein relasaun diak entre povu Timor-Leste ho Indonesia liu hosi establese komisaun rua, CAVR ho CVA. Iha karta aberta ne’e hatete katak relatoriu rua, CAVR ho CVA, estadu rua ne’e, Timor-Leste ho Indonesia simu tiha ona.
“Relatorio ne’e simu husi Estado no Governo nasaun rua ho rekonhecimento tomak ba nia konstatasaun no konkluzaun. Ho nune’e, Lia Los husi passado labele sai tabu iha prosesu hametin relasaun entre Estado no Governo nasaun rua. Ho nune’e mos, ho Lia Los ne’e, passado labele sai obstakulo ba povo nasaun rua desenvolve hamutuk sira nia future,” Karta Aberta ne’e esplika.
Eis-lideres rezistensia hirak ne’e la simu analogia ne’ebe Presidente Horta hato’o hodi hatete katak akontesementu 1999 nian iha Timor-Leste, iha ninia kontextu rasik, no hatete katak Horta halo politika justifikasaun falso ho irresponsavel.
“Hatur “politika bumi hangus Setembro Negro 1999” iha nia kontexto rasik, ami hakarak fo’o enfase ba “Consulta popular” ne’ebe ahu husi proposta Indonesia rasik, no garantia seguransa ba realizasaun consulta ne’e iha Indonesia nia responsabilidade, tuir acordo Tree Party iha 5 de Maio de 1999. Laiha sentido ba nasaun rua hametin amizade ho justifikasaun falso no irresponsavel,” Karta Aberta ne’e hatutan.
Karta Aberta ne’e diskonfia Presidente Horta la le’e didiak desizaun hosi Painel ba Crime Serius no Relatorio final husi Comisaun de Acolhimento, Verdade e Reconciliasaun, no mos Relatorio Final husi komisaun bilateral Indonesia – Timor-Leste, CVA, ne’ebe Presidente rasik simu.
“Instituisaun hat ne’e konklui ho konfiansa tomak katak akontese duni violasaun direitos humanos ho forma krime kontra humanidade husi TNI, Milicias no Policia Indonesia iha antes, durante no depois konsulta popular iha tinan 1999.”
Hatete mos iha karta aberta laran katak Presidente Horta desvia hosi faktus historiku, maski Saudozo Joao Carascalao rasik rekoinese tiha ona iha nia testimonia iha CAVR. Hatete mos katak Presidente Horta hodi halo akuzasaun falsu hasoru FRETILIN no husu atu dada fali Presidente Horta nia liafuan.
“Faktus historikus hatudo visivelmente katak: bainhira UDT, Apodeti, Kota no Trabalhista halai hamutuk apoia ambisaun expansionista Indonesia; bainhira Portugal halai abandona nia responsabilidade hanesan potencia administrante no husik povo timor nanin iha incerteza nia laran; Comite Central da FRETILIN deit maka foti desizaun heroika no gloriosa, hodi defende determinantemente direitu auto-determinasaun no independensia nasional povo Timor-Leste nian. Faktus mos hatudo no matebian sr. Joao Carrascalao reconhece katak nia maka ahu guerra civil ho nia Movimento Anti Comunista, depois fila husi nia visita ba Jakarta hasoru ho general Ali Moertopo. Sa intensaun maka Presidente Republika iha bainhira desvia husi faktus historikus no akuza iha nia diskurso katak FRETILIN ho “radikalizasaun ideologica’ maka sai bode expiatoria (bian keladei) ba guerra civil? Sa intensaun mos maka Presidente da Republika iha hodi generaliza akuzasaun konaba “radikalizasaun ideologica” iha ailaran, bainhira Presidente da Republika rasik la hatais sepatu ne’ebe herois sira hatais bainhira hasoru situasaun violenta, duro no doloroso moris iha ailaran? Ba integridade no bom nome lideransa FRETILIN ne’ebe saran an tomak, selu ho sira nia moris. lekar sira nia ruin, mate iha ailaran hanesan heroi, hodi defende direito povo buibere-maubere ba ukun-rasik- an, Ami exige ba Presidente da Republica dada lian fuan ne’e no husu deskulpa ba herois sira nia familia. Selae, Ami desafia sr. Ramos Horta atu hola prosesu judisial hodi fo’o certeza juridika ba akuzasaun ne’ebe Itabo’ot halo hasoru matebian herois sira. Ami hakarak lia-los,” Karta Aberta ne’e expresa.
Karta Aberta ne’e hatete katak Presidente Horta nia diskursu laos buka kontinuamente paz no unidade nasional maibe’e, kontinua hatun malun, lekar hela fini odio iha povo nia let, hodi enfrakese liutan ita nia Estado fragil atu sai Estado falhado.
Iha Oecusse bainhira PM Xanana husu ba komunidade hodi hatete katak “komunidade Oekusse hatudo maturidade politika, haluha passado no simu ema sira husi Indonesia mai komemora hamutuk loron Independencia Nacional RDTL”, Karta Aberta ne’e hato’o katak ida ne’e lian demagogia atu kria deit iluzaun halo traisaun ba povu nia sentiment kona ba justisa. Karta Aberta ne’e mos fo ezemplu kona ba kazu Maternus Berek nian ne’ebe viola ona normas Estado RDTL nian.
Karta Aberta ne’e hato’o hanoin balun ne’ebe hakarak atu tulun Presidente Horta hodi implementa rekomendasaun CVA nian hodi establese Zona da Paz iha fronteira. Husu mos ba Presidente Horta ho Xanana atu respeita terus povu nian. Husu mos atu Presidente Horta hamutuk ho PM Xanana rezolve kazu tuir norma estadu nian, no kazu sira mak ligadu ho sidadaun Indonesia sira ne’ebe hela iha ndoensia atu responsabiliza hosi estadu Indonesia.
Hosi loron karta ne’e manda ba Presidente Ramos Horta ho PM Xanana Gusmao, to’o agora seidauk hetan reasaun ruma.










