Tuir mai ne’e konteudu Karta Aberta ne’ebe Neon Metin asesu ohin, karta ne’e haruka ba Presidente Ramos Horta ho Primeiru Ministru Xanana Gusmao. Versaun karta ho asinatura sira nain 6 nian Neon Metin asegura hela.
Dili, dia 7 de Dezembro de 2024.
Bodik ba : Vossa Excelencias:
Presidente da Republica Democratica de Timor-Leste
Sr. Dr. Jose Ramos Horta
No
Primeiro Ministro do Governo IX da RDTL
Sr. Kairala Xanana Gusmao
Assunto : Carta Aberta
Permite AMI ne’ebe assina surat ne’e, uza Ami nia direito constitucional hodi exerce ami nia cidadania atu hato’o preokupasaun konaba lalaok Estado RDTL ne’ebe hatur iha ita bo’ot sira nia kabas.
Estado hili Oekusse atu, depois tinan tolu, celebra komemorasaun ba dala 49 loron nacional proklamasaun Independensia Nacional. Hanesan enclave, Oekusse sai fatin seguro ba makaer Estado halao nia experiencia politika la aspirativo konaba “rekonsiliasaun” ho generais no comandantes milicias ne’ebe, sira nia naran, tama iha lista naruk akuzasaun konaba krime grave kontra humanidade.
Ami reconhese no fo’o apoio katak povo no Estado RDTL tenki hametin relasaun diak ho povo no Estado Indonesia. Atu ultrapassa passado comum ne’ebe doloroso, Estado no Governo nasaun rua hari’i Comissaun da Verdade no Amizade no hatur ona Lia Los iha nia relatorio “Per Memoriam ad Spem”. Relatorio ne’e simu husi Estado no Governo nasaun rua ho rekonhecimento tomak ba nia konstatasaun no koncluzaun. Ho nune’e, Lia Los husi passado labele sai tabu iha prosesu hametin relasaun entre Estado no Governo nasaun rua. Ho nune’e mos, ho Lia Los ne’e, passado labele sai obstakulo ba povo nasaun rua desenvolve hamutuk sira nia futuro.
Ami labele simu analogia ne’ebe hateten katak Indonesia sai vitima ba politika externa regime Orde Baru ne’ebe halo mos povo Timor-Leste sai vitima. Atu hatur “politika bumi hangus Setembro Negro 1999” iha nia kontexto rasik, Ami hakarak fo’o enfase ba “Consulta popular” ne’ebe ahu husi proposta Indonesia rasik, no garantia seguransa ba realizasaun consulta ne’e iha Indonesia nia responsabilidade, tuir acordo Tree Party iha 5 de Maio de 1999. Laiha sentido ba nasaun rua hametin amizade ho justifikasaun falso no irresponsavel.
Presidente da Republika afirma iha nia diskurso katak “para (povo Timor-Leste) hetan susesu moris iha nasaun livre, TNI mos contribue …”. Ami niahanoin maka povo no Estado Timor-Leste labele nega no trai esforsu tomak husi comunidade internasional ne’ebe exige intervensaun husi forsa internasional atu salva situasaun iha 1999: Povo no Estado Timor-Leste labele nega no trai misaun ba manutensaun paz no ordem iha Timor-Leste husi forsa INTERFET. Ami fo’o hanoin ba Presidente da Republika atu le didiak desizaun (pelo menos 3) husi Ad Hoc Tribunal Jakarta no konstatasaun no konkluzaun husi relatorio Komnas HAM; Ami fo’o hanoin konaba desizaun
Painel ba Crime Serius no Relatorio final husi Comisaun de Acolhimento, Verdade e Reconciliasaun; fo’o hanoin mos konaba Relatorio Final husi komisaun bilateral Indonesia – Timor-Leste, CVA, ne’ebe Presidente rasik simu; iha ne’ebe Instituisaun hat ne’e konklui ho konfiansa tomak katak akontese duni violasaun direitos humanos ho forma krime kontra humanidade husi TNI, Milicias no Policia Indonesia iha antes, durante no depois konsulta popular iha tinan 1999.
Faktus historikus hatudo visivelmente katak: bainhira UDT, Apodeti, Kota no Trabalhista halai hamutuk apoia ambisaun expansionista Indonesia; bainhira Portugal halai abandona nia responsabilidade hanesan potencia administrante no husik povo timor nanin iha incerteza nia laran; Comite Central da FRETILIN deit maka foti desizaun heroika no gloriosa, hodi defende determinantemente direitu auto-determinasaun no independensia nasional povo Timor-Leste nian. Faktus mos hatudo no matebian sr. Joao Carrascalao reconhece katak nia maka ahu guerra civil ho nia Movimento Anti Comunista, depois fila husi nia visita ba Jakarta hasoru ho general Ali Moertopo. Sa intensaun maka Presidente Republika iha bainhira desvia husi faktus historikus no akuza iha nia diskurso katak FRETILIN ho “radikalizasaun ideologica’ maka sai bode expiatoria (bian keladei) ba guerra civil? Sa intensaun mos maka Presidente da Republika iha hodi generaliza akuzasaun konaba “radikalizasaun ideologica” iha ailaran, bainhira Presidente da Republika rasik la hatais sepatu ne’ebe herois sira hatais bainhira hasoru situasaun violenta, duro no doloroso moris iha ailaran? Ba integridade no bom nome lideransa FRETILIN ne’ebe saran an tomak, selu ho sira nia moris. lekar sira nia ruin, mate iha ailaran hanesan heroi, hodi defende direito povo buibere-maubere ba ukun-rasik- an, Ami exige ba Presidente da Republica dada lian fuan ne’e no husu deskulpa ba herois sira nia familia. Selae, Ami desafia sr. Ramos Horta atu hola prosesu judisial hodi fo’o certeza juridika ba akuzasaun ne’ebe Itabo’ot halo hasoru matebian herois sira. Ami hakarak lia-los.
Ami hakfodak rona Presidente da Republica nia deklarasaun iha media no iha diskursu neébe laós atu buka kontinuamente paz no unidade nasional maibe’e, kontinua hatun malun, lekar hela fini odio iha povo nia let, hodi enfrakese liutan ita nia Estado fragil atu sai Estado falhado.
Ami rekonhese katak, excepto aksaun husi Frente Clandestina, meski konhese malae bot-bot iha rai liur, maibe’e sr. Ramos Horta la konsegue move sira ba apoia kauza justa luta povo buibere-maubere nian. Ami rekonhese mos katak mundo sai realidade ida husi nasoens independentes no soberanos, ho nune’e, ONU labele sai instituisaun super-nasional hodi impoen razaun husi luta povo Timor-Leste. Tamba ne’e, Ami valoriza desizaun Presidente Indonesia B. J. Habibe ne’ebe rekonhese povo Timor-Leste nia direito auto-determinasaun ho apoio husi Panglima TNI iha era reformasi, hanesan resultado husi luta naruk povo Indonesio nian. Meski nune’e, laiha razaun fundamental atu nega realidade sira iha periodo antes, durante no depois consulta popular.
Ami rona apelo husi Primeiro Ministro ne’ebe husu ba “komunidade Oekusse hatudo maturidade politika, haluha passado no simu ema sira husi Indonesia mai komemora hamutuk loron Independencia Nacional RDTL. Ho triste, ami akuza lian demagogia ne’e atu kria deit iluzaun ba povo maibe’e kamufla hela hahalok traisaun ba povo nia sentimento konaba justisa, enfrakese instituisaun soberana Estado nian hanesan tribunal, desvaloriza constituisaun RDTL no compromete integridade no soberania RDTL ne’ebe, povo Timor-Leste hari’I ho sacrificio.
Ami compreende katak experiensia vergonhosa ho kazu Martinus Berek, kompromete integridade Estado RDTL. hamoe ita nia Presidente da Republika no Primeiro Ministro iha tempo ne’eba, ne’ebe tenki hakruk ba presaun husi Ministro Negocios Estrangeiros Indonesia hodi ba hasai Martinus Berek husi kadeia no viola normas Estado RDTL. Ami husu ba ami nia an tamba sa maka ita nia Presidente da Republika hanesan Chefe do Estado labele kedas defende dignidade Estado no nasaun nian? Tamba sa maka agora tenki repete dala ida tan husi agentes hanesan? Karik tenki halo tuir deit Indonesia nia hakarak, sa sentido no significado maka ita fo’o ba luta naruk povo nian atu hari’i Estado ida dehan soberano?
Hanesan cidadaun Timor-Leste ne’ebe hakarak exercita nia direito da cidadania ho forma activa, pacifica no responsavel, permite ami hato’o hanoin balun:
1. Comisaun bilateral ba Verdade no Amizade ne’ebe hari’i husi Estados RDTL- RI rekomenda atu Estado rua hari’i Zona da Paz iha fronteira, ho multi fungsaun. Zona ne’e sei sai oportunidade ba Forsas Seguransa nasaun rua atu servisu hamutuk hodi assegura seguransa iha fronteira. Populasaun husi nasaun rua bele tama livre iha zona ne’e no lalika lori passaporte. Zona da Paz fungsiona ba encontro familias sira husi indonesia decendentes Timor-Leste ho sira nia familia iha Timor-Leste no timor oan descendentes Indonesios ho sira nia familia iha Indonesia. Uma lisan bot bele hari’i iha zona ne’e hodi halao lisan ka cultura ba hetan matak malirin; hanesan mos bele haburas interkambio kultural hodi fo’o kontinuidade ba hametin konfiansa entre povos nasaun rua depois konflito naruk. Zona da Paz mos bele sai fatin ba negosio hodi kontribue ba desenvolve ekonomia iha zonas fronteirisas. Ho ida ne’e, Ami sugere atu Estadu tetu fila fali rekomendasaun CVA nian.
2. Ami compreende katak sr. Jose Ramos Horta moris livre no hakmatek iha rai liur no sr. Jose Kairala Xanana Gusmao hetan proteksaun iha Jakarta bainhira povo hulang hela tragedia humana iha Setembro Negro. Ho nune’e, rekonhese netik katak povo maka hulang mesak violensia hotu mai husi prego ne’ebe determina nasaun no Estado ne’e hamri’ik. Tinan 25 liu ona no kanek barak mos diak dadauk. Unidade Serius Crime no Painel ba Serius Crime husi ONU mos taka ona. Tempo ona ba Estado husu ba povo, liu husi referendum ka konsulta popular, atu taka ka loke nafatin prosesu justisa ba ita nia passado doloroso. Vox populi, vox dei”.
3. Karik atu taka duni passado doloroso ne’e, certamente tenki revoga uluk artigo 160 husi Constituisaun RDTL. Se iniciativa ida ne’e ba duni interesse nacional, precisa maturidade politika husi Sr. Ramos Horta hanesan Presidente da Republica no Sr. Xanana Gusmao hanesan Primeiro Ministro, hatudo humildade civica hodi hakbesik an ba Partido politiku sira hotu, atu nune’e, halibur cadeiras necessarias tuir ita nia Constituisaun haruka, hodi revoga artigo 160 husi Constituisaun RDTL. Hola iniciativa fora husi Constituisaun sei sai ilegal no la anula direito constitucional vitima nian atu instaura aksaun judisial ne’ebe tenki halao obrigatoriamente husi Ministerio Publico. Absurdo no ironico bainhira Presidente da Republica no Primeiro Ministro maka hola bebeik iniciativas hodi viola constantemente ita nia lei inan.
4. Timor-Leste nasaun ida ki’ik no hakarak tama iha organizasaun ASEAN. Em contra partida, Indonesia nasaun ida bot, vizinho eterno RDTL, ho densidade populasional liu duas centenas de milhaun no bele sai merkado bot, karik ba desenvolvimento ekonomiku Timor-Leste. Atu salvaguarda interesses sira ne’e, elegante liu karik Presidente da Republika ho governo bele tetu tuir responsabilidade Estado ida idak nian. Ne’e katak, Timor-Leste resolve kazus sira ligado ho cidadaun Timor-Leste iha Timor-Leste; no Indonesia resolve kazus ligado ho cidadaun Indonesia hela iha Republika Indonesia. Ho nune’e, ita la kompromete integridade no soberania ita nia RDTL. Ho nune mos, indonesia bele reativa Tribunal Ad-Hoc Jakarta nebe harii tha 2001 hodi julga kasus konaba violasaun grave ba direitus humanos. Ami fo hanoin ba Presidente da Republica ho Primeiro Ministro katak relatorio komisaun peritus hosi ONU, ho konvite hosi indonesia, atu avalia Tribunal Ad-Hoc Jakarta, konklui katak, tribunal Ad-Hoc ne la atinji nia objetivu no tenki halao hikas processo foun (vide: Report to the Secretary-General of The Comission of Experts to Review The Prosecution of Serious Violations fo Human Rights in Timor- Leste in 1999).
Ho hakraik-an, Ami submete hanoin sira iha leten ba apresiasaun Nai Ulun sira no husu lisensa taka ami nia Carta Aberta ida ne’e.
Ami subscreve ho respeito,
Asinadu:
Jacinto da Neves R. Alves
Jose Luis de Oliveira
Joaquim “Russuo” da Fonseca
Jose Antonio de Jesus das Neves
Fransisco Miranda Branco
David Mandaty Dias Ximenes









