
Reportajen Umbelina dos Reis
Relasiona ho politika deputadu na’in 65 iha uma fukun Parlamentu Nasional ne’ebé mak atu sosa tan kareta prado Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral hateten pozisaun orsamentu $ 4.2 miloes ne’e di’ak liu halo infraestrutura báziku duke ba sosa kareta ba deputadu sira, tanba tinan oin mai tan sira uza kareta prado ne’e hodi ba habosok povu sira iha area remotas, tanba ne’e sira presiza kareta ne’e hodi ba futuru hakarak nafatin previleijo hodi goza iha Parlamentu Nasional. Se deputadu sira obriga sosa duni kareta prado agora, depois mak deputadu sira hare fila-fali forsas organizasaun sosiedade sivil akademista no povu sira hamrik hotu hodi ejize fila-fali sira nia direitu.
Magnifiku Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral hateten, Ita hare deputadu nia performe iha Parlamentu Nasional ne’e servisu laiha ona kompara ho governu. Tanba hare ba Primeiru Ministru loro-loron nia tun direita ba rai rahun laran hodi halo fiskalizasaun, maibé odibainhira mak deputadu ida tun iha terenu, rai rahun kona sira hanesan Primeiru-Ministru, nune’e kareta prado ne’e la nesesariu ba deputadu sira tan. Depois deputadu iha Parlamentu Nasional la halo lei ida, maibé budu nafatin lei pensaun vitalisia too ohin loron mos la halo nafatin, depois agora tau tan osan hodi sosa kareta ne’e, deputadu sira nein hanoin hodi halo dezenvolvimentu ba infraestrutura ka estrada sira ne’e maibé hanoin de’it ba sosa kareta.
“Pajero tinan hira ba kotuk seidauk aat, ohin loron sira sei uza lao tun sae, agora ne’e sira halo indikasaun forte oinsá, uza lakuza prado para tinan oin sira tun ba baze hodi habosok tan povu. sira hakarak duni sosa kareta tanba deputadu sira hatene kondisoes estrada iha munisipiu ne’e problema estrada aat, i estrada aat tanba deputadu sira mak servisu la hatene, tanba sira mak aprova orsamentu ne’ebe governu lori ba aprezenta iha Parlamentu Nasional.” Dehan Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral, ba Jornalista sira iha Resintu Campus, segunda-feira, 01/09.
Nia dehan, depois Parlamentu Nasional aprova tiha orsamentu ba programa sira ne’e maibé la h kontrolu, depois hnoin oinsá mak bele tau tan osan hodi sosa kareta, ita hanoin buat ne’e la urjente ba deputadu sira sae tan prado agora. Tanba deputadu sira loro-loron la halo servisu maibé sira ba tur iha Parlamentu ne’eba de’it. Depois governu aprezenta programa semanal maibe sira la halo intervensaun no laiha lojika. Maibe sira husu tan orsamentu 4.2 miloes hodi sosa tan kareta ba sira hodi halo saida.
“Orsamentu $ 4.2 miloes ne’e di’akliu halo infraestrutura báziku duke ba sosa kareta ba deputadu sira, tanba tinan oin sira uza kareta prado ne’e hodi ba habosok povu sira iha area remotas nune’e mak sira presiza kareta ne’e. Nune’e ba futuru sira hakarak nafatin previleijo hodi goza iha Parlamentu Nasional. Nune’e mak ha’u husu ba estudante sira hotu ita tenki koiñese di’ak deputadu 65 iha Parlamentu Nasional nune’e tinan oin, sira tun ba habosok povu oinsá tan.” Nia informa.
Nia konklui, se deputadu sira obriga sosa duni kareta prado mak sira sei hare fila-fali forsa sosiedade sivil sira nia oinsa, tan ita hotu Timor oan hakarak iha pas estabilidade garantia ba dezenvolvimentu iha rai ida ne’e, mas deputadu sira obriga mak hare deputadu sira hare fila-fali forsa sosiedade sivil povu no NGO nasionál sira hamrik hodi ezize sira nia direitu.
Maibé antes ne’e Sekretáriu Jerál Parlamentu Nasionál (SJPN), Edgar Sequeira Martins hatete, Parlamentu ezekuta ona ninia orsamentu, no planu sosa karreta mós prosesu sira komesa la’o dadaun ona.
“Tanba entermus Globál PN ninia ezekusaun ami atinje ona 66% ne’ebé kompostu husi ezekusaun atual, komprimisiu no mós obrigasaun no komprimisiu ho totál maka 66% Parlamentu ezekuta ona,” dehan Sekretáriu Jerál Parlamentu bainhira aprezenta Orsamentu tinan 2026 nian iha Ministériu Finansas Ai-tarak Laran, Sesta 22/08.
Nia subliña Prosesu akuzasaun Viatura agora dadaun la’o hela iha Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA), tenderizasaun iha ona rota final kuaze konklui ona.
“Ita espera iha fulan ida ne’e bele konklui fulan oin mai Setembru bele asina kontratu para depois se mak manán projetu ne’e bele halo serbisu hodi hatama karreta mai Parlamentu Nasionál ba Deputadu sira,” nia akresenta.
Tanba Parlamentu Nasionál ninia tarjetu antes fin duanu tinan 2025 karreta sira ne’e to’o ona Timor bele fasilita Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál hodi bele hala’o serbisu ho di’ak. Unidade Viatura sira ne’e tuir númeru Deputadu 65 ne’ebé mak iha Parlamentu Nasionál.
“Sosa husi nasaun ne’ebé? Ita hein CNA konklui ninia prosesu aprovizionamentu se mak menan mai husi Nasaun ne’ebé ne’e Parlamentu hatene simu karreta tuir espesifikasaun ne’ebé mak iha,” nia dehan.
Tanba Orsamentu iha ba akuzasaun karreta ne’e purvolta $4.2 milioens maibé depende ba prosesu aprovizionamentu iha Kompañia ne’ebé mak menan ne’e nia menan ho Orsamentu hira pur Carro ne’e depende prosesu aprovizionamentu mak hatene. Maibé klaru ke sei la gastus hotu orsamentu $4.2 milioens ne’e tanba Kompañia barak mak sei konkore orsida balun sei aprezenta presu ne’ebé maka ki’ik liu no mós juri sira iha CNA haree ida ne’ebé maka di’ak liu.
“Signifika tinan ida ne’e ita halo esforsu tenke tinan ida ne’e nia rohan Karreta ne’e mai tanba karreta aloka ba 2025, 2026 laiha alokasaun orsamentu ba karreta. Karreta 65 ne’e marka saida? Depois karreta sira ne’e orsida to’o mai ita boot sira haree, prosesu Aprovizionamentu la’o karreta sira ne’e mai ita sei haree marka saida,” tenik nia.








