Home Notisia Xanana;  Tasi Maka Fatór  Ida Ba Kreximentu Ekonomiku Sustentável  

Xanana;  Tasi Maka Fatór  Ida Ba Kreximentu Ekonomiku Sustentável  

111
0
Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão (Foto Media PM)

Reportajen David da Costa

Institutu Defeza Nasionál Timor-Leste (IDN-TL) realiza semináriu forum tasi nian ba dala-5 ho País komunidade nasaun ko’alia lian portugés (CPLP), hanesan sinal forte kona-ba kompromisu Timor-Leste nian atu hametin kooperasaun luzófona no dezenvolvimentu sustentável iha espasu marítimu komún. Ho ida ne’e Primeiru Ministru konsidera tasi maka fatór indispensavel ida ba kreximentu ekonomiku sustentável no ba dezenvolvimentu sosiál Timor-Leste nian.

Eventu internasionál ne’e, ho tema prinsipal Dezafiu Jurídiku sira iha Jestaun no Utilizasaun tasi nian.Semináriu ne’e buka atu fó plataforma ida ba reflesaun profundu kona-ba kompleksidade legál iha domíniu marítimu, iha tempu mundu mak enfrenta mudansa aseleradu, inklui avansu teknolójiku, intensifikasaun atividade ekonomika iha tasi, no impaktu mudansa klimátika.

Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, hatete, topiku iha semináriu ne’e importante tebes ba Timor-Leste, tanba tasi  elementu komún no unifikadór husi komunidade país sira, ezije reflesaun konjunta ba implementasaun prátika di’ak liu no adaptasaun ba dezafiu globál sira ne’ebé ameasa espasu marítimu globál.

“Maski kompleksidade husi dezafiu legál, teknolójiku, no ambientál sira ne’e, ita hatene katak tasi maka fatór indispensavel ida ba kreximentu ekonomiku sustentável no ba dezenvolvimentu sosiál ita nia rain sira nian, tantu agora no iha futuru”, dehan Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, hafoin halo abertura ba Semináriu “Dezafiu Jurídiku sira  iha jestaun no utilizasaun tasi nian,”, iha salaun Nobre MNEK, praia dos coqueiros, Tersa 25/11.

Tanba ne’e, Timor-Leste nu’udar nasaun úniku CPLP nian ne’ebé lokaliza iha Sudeste Aziátiku. Aleinde ne’e, foin lalais ne’e, ofisialmente Timor-Leste sai ona membru ba dala 11 ASEAN nian, momentu ida ne’ebé konsidera hanesan istóriku, la’ós de’it tanba hein tinan barak, maibé mós tanba preparasaun hosi instituisaun sira hosi Timor nia estadu ne’ebé sei frajil.

Ho integrasaun rejionál ida-ne’e, liu fali realizasaun ida hosi povu Timoroan, reprezenta oportunidade foun sira ba kooperasaun ekonomika no polítika.No reprezenta mós responsabilidade foun ba nasaun. 

“Ida husi sira ne’e, ne’ebé ami ho vontade asume, mak atu hametin prosimidade, amizade, no kooperasaun entre país sira Sudeste Aziátiku nian no país sira komunidade nasaun  ko’alia lian Protugésa (CPLP) nian. Maski iha distánsia jeográfika, relasaun ho CPLP úniku no jenuínu, hakat liu fronteira sira no tasi. Ami nia ligasaun, liu fali abut iha lian komún, bazeia ba solidariedade, valór sira ne’ebé fahe, no objetivu sira,” nia subliña.

No ida ne’e nunka sai importante liu duké iha era ida  ne’ebé  moris ba, ne’ebé marka ho inserteza sira, tensaun sira, no fragmentasaun iha nivel globál. Hodi foti tasi hanesan inspirasaun.

“Ha’u hateten ba ita boot katak ita nia kooperasaun bele  klean, maibé hakmatek, no ambisiozu, maibé konsistente. Tasi iha signifikadu espesiál, ida ne’e reflete identidade, matrix kulturál no sosiál, no vizaun kona-ba dezenvolvimentu ekonomiku,” nia afirma.

Tanba ne’e mak korrente ne’ebé liga mundu luzófonu, hosi Atlántiku ba Oseanu Índiku ba Pasífiku. “Ita nia nasaun tasi ibun neen, ho sira ida idak nia espasu marítimu, reprezenta liu 5% husi área marítima globál iha soberania no jurisdisaun hosi estadu tasi ibun sira iha mundu tomak”.

Nia explika iha pontu tolu ne’ebé merese tau atensaun no kompromisu maka Primeiru, soberania marítima no rezolusaun fronteira nian, segundu, promosaun Ekonomia Azul ba dezenvolvimentu sustentável no datoluk maka oinsá  bele projeta liután vizaun estratéjiku ba tasi.

Iha fatin hanesan Diretór Interinu,  Institutu Defeza Nasionál Timor-Leste (IDN-TL), Nuno M. Corvelo de A, Sarmento, hatete, forum tasi nia nasaun CPLP ba dala lima ida ne’e nu’udar oportunidade di’ak ida ba Timor-Leste oinsá bele partilla esperiénsia Timor nian kona-ba tasi ba nasaun CPLP hodi hamutuk fó valorizadau ba tasi nian.

“Ohin loron ita reafirma tan, katak nu’udar uma fukun ida ne’ebe mundu losofonia bele hanoin no valoriza Tasi (oceano). Forum ne’e asumi kedas propozitu akademiku ida ne’ebe klaru no ambisioju, mak potensia setór maritimu nasaun CPLP nian iha dominiu politiku, ekonomiku, sosiál, kultural, sekuritariu não ambientál, ne’ebe alña ho estrátejia tasi husi ita nia komunidade. Saida mai ita halo iha ne’e, iha tinan ba tinan, mak transforma koñesimentu iha kooperasaun, no kooperasaun ba beneficius konkretus mai ita nia sociedade tomak,” nia esplika.

Tanba ne’e husi semináriu  ida ne’e hamosu roteiru ida los trabalu imediatu, estruturadu iha eixus haat, ida mak  sensibiliza, promove estudus estratejikus kona-ba espasus maritimus husi reasaun sira halo planu no ezekuta pilitikas maritima, intensifika interkambiu informasaun no partilla  metodolojia, aperfeisoa organizasaun ba eventus no asoens hodi reforsa impaktu públiku ba ajenda ida ne’e. Ho ida ne’e ajenda ohin nian hamosu hodi konjuga perspetivas akademikas no operasionais, no hodi traduz koñesimentu ba orientasaun prátika.

Nune’e mos Prezidente Plataforma Oseánia Albino Campos, haktuir, tasi ne’e kestaun esensiál ba nasaun ida nian tanba pursentu 80 atu garante ekonomia nasaun ne’e ninian rendimentu mai husi tasi.

“Tanba ne’e ita hotu tenke tau matan ba área jurudisaun tasi nian oinsá atu proteze tasi ho di’ak. Iha tempu ohin importante ba ita atu hatene jurudisaun tasi nian hodi bele defende  no proteze tasi ho di’ak,” nia dehan.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here