Hakerek nain Moises Vicente
Iha tinan nia rohan loron 3 Dezembru 2025 liubá, Deputado/a sira Parlamentu Nacional (PN) derije husi Presidente Parlamentu Nacional (PPN), Sr/a. Dra. Maria Fernanda Lay no halo debate iha plenaria no halo semináriu konsultasaun públiku iha salaun Ministério Finança, Aitarak Laran, Díli. Hodi konsultasaun públiku ne’e halo nakdoko maka’as lo’os kona-bá atu revizaun ona konstituisaun da República Democrática de Timor-Leste (RDTL) tinan 2002 nian. (Fontes):https://tatoli.tl/2025/12/03/revizaun-ba-konstituisaun-presiza-estudu-klean-no-konsensu/. Iha ne’ebé tuir hakerek na’in nia hare hodi muda konstituisaun da RDTL husi sistema Semi-Presidencial ba fali sistema Presidencialista diak liu ba nasaun Timor-Leste. Konstituisaun da RDTL ida ne’e bele halo mudansa ona, se quandu la apar ona ho situasaun sosial politika, economia, kultura no dezenvolvimentu iha rai laran, wainhira ladun koresponde povu nia moris no povu nia hakarak. Lei Inan konstituisaun da RDTL ida ne’e ho nia baze legal iha artigu 62˚, 154˚, 155˚ no 156˚ iha ne’ebá konstituisaun da República Democrática de Timor-Leste koalia klaru lo’os.
Nasaun República Democrática de Timor-Leste katak Estadu ida ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, hari’i husi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida idak nian. No loron 28 fulan Novembru tinan 1975 maka loron Proklamasaun Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, (Constituição da RDTL, Artigu 1). No República Democrática de Timor-Leste moris fali ka restaurasaun fila-fali iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, husi ne’ebá sistema Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia ai-rin hat komesa la’o, adopta ona sistema governasaun semi-presidencialista.
Ita nia nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste tinan barak ona maka adopta sistema Semi-Presidencialista ne’ebé hamosu orgaun soberania hamutuk hat, Presidente da República (PR), Parlamentu Nacional (PN), Governu no Tribunal de Recurso (TR). Husi orgaun hat ne’e, dala ruma ladun rona malu ho diak, wainhira governu ida ba ukun la to’o tinan lima, balu to’o tinan lima, balu lae. Iha ne’ebé esperiensia ukun iha Primeiru Governu Konstitusional, Sr. Dr. Mari Alkatiri nia tempu ne’ebá, seidauk to’o tinan lima, Primeiru Ministru ne’e bele troka dala tolu. Exemplu iha tinan 2002-2006, maibé tinan 2006 hetan tiha krize politika militár. Tamba Presidente Republika lakoi rona malu ho Primeiru Ministru. Iha ne’ebé kargu Primeiru Ministru troka to’o dala tolu. Ukun iha V Governu Konstitusional, Primeiru Ministru, Sr. Xanana Gusmão intrega deit, hamosu fali VI Governu Konstituisional, lideradu husi Primeiru Ministru, Sr. Dr. Rui Maria de Araújo no seluk-seluk tan. Ida ne’e esperiensia ba ita hotu, oinsa bele hadia ona sistema governasaun refere, lae ita mal gastu Orsamentu Jeral Estadu, ladun efisien no la efikasia. No husi nasaun seluk barak mak adopta sistema semi-presidencial hanesan Portugal no nasaun sira seluk tan, sistema governasaun ida ne’e tuan los ona. Tamba sa mak sistema semi-presidencial ita nia ukun nain sira hakarak nafatin, sistema governasaun ida ne’e. Hakerek na’in foti hanoin balu husi atual Presidente da República, Sr, Dr. José Manuel Ramos Horta sempre koalia katak konstituisaun da RDTL la’os biblia, maibé tempu ruma bele halo revizaun konstituisaun refere.
Ita hotu akompaña nasaun barak uza ona adopta sistema presidencial ho nia orgaun soberania tolu maka, Presidente Repúblika (PR) (Ezekutivu), Parlamentu Nacional (PN) (Legislativu) no Tribunal (Yudikativu). Tuir hakerek na’in nia hare, sistema governasaun ida ne’e diak liu. Iha ne’e hamosu pergunta sistema orgaun Governu ba fali iha ne’ebé, orgaun soberanu governu hamutuk ho Presidente da República maka akumula hotu. Exemplu hanesan nasaun viziñu Indonesia adopta sistema Presidencial sira mos hola parte hanesan membru organizasaun ASEAN, maibé nasaun Indonesia uluk mos adopta sistema Parlamentar no agora adopta ona sistema Presidencial. Halo kompara tan ho nasaun Portugal adopta sistema semi-presidencial hanesan mos membru organizasaun Comunidade dos Países Lingua Portuguesa (CPLP). Tamba ne’e, iha ne’e hakerek na’in hakarak husu ba ema hotu-hotu bok an ona, povu Timor-Leste hader ona, hodi hare asuntu sira halo revizaun konstituisaun da RDTL (2002) nian. Bele muda ona sistema Presidencial diak liu.
Baze legal hodi hatudu dalan maka koalia tiha ona iha konstituisaun República Democrática de Timor-Leste iha artigu 154˚ hatete mos katak alinea (3). Prazu tinan neen atu halo revizaun ba dala uluk ba Lei-Inan ida-ne’e nian, sei konta hosi loron ne’ebé Lei-Inan tama iha vigór. Alinea (5). Proposta ruma kona-bá hala’o revizaun ba Lei-Inan tenke hatama ona iha Parlamentu Nasionál iha loron atus ida ruanulu nia laran, molok atu hahú haksesuk. Iha ne’ebá mos artigu balu iha konstituisaun ne’e hatudu dalan ba ema hotu-hotu bele halo revizaun ona lei inan konstituisaun da República Democrática Timor-Leste bele halo revizaun dadaun ona, sei hein tan se?. Ita hotu hein katak halo revolusaun bo’ot ida, ema hotu-hotu entidade hotu parte husi maun Veteranus sira hotu, lider partidu politiku sira, lideransa nasional sira hotu, hanesan Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Ramos Horta, Lú-Olo, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Falur Rate Laek, Bispo Dom Carlos X. Belo, Bispo nain tolu tan, Diocese Díli, Baucau no Maliana, Padre sira no Madre sira, kamada intelektual sira, estudante universitariu sira ka akademiku sira, sosiedade sivil sira, kamada religioza sira iha Timor-Leste. Hotu-hotu bok an, dehan katak tempu ona halo revizaun fali ita nia konstituisaun da RDTL (2002) ne’e. Tamba tinan to’o ona atu halo revizaun duni, liu ona tinan neen no tama ona tinan 24 ba leten. Ida ne’e distinu nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia vida, hodi halao diak liu tan iha futuru oin mai.
Iha parte seluk, relatóriu balu husi sosiedade sivil Fundasaun Mahein-FM (2025), nia hanoin relata katak “Iha kontestu ida-ne’e, debate kona-bá sistema semi-prezidensiál kontra prezidensiál aumenta ba beibeik. Tuir Timor-Leste nia modelu governasaun atuál, autoridade ezekutivu fahe entre prezidente eleitu ho governu ida ne’ebé responsabiliza ba parlamentu. Iha teoria, devizaun podér ida-ne’e halo balansu no responsabilizasaun. Iha pratika, konstituisaun kria inserteza kona-bá kompeténsia, podér vetu, formasaun governu no disolusaun parlamentár, no ida-ne’e kontribui ona ba instabilidade governu nian no implementasaun polítika ne’ebé la konsistente”. (Fontes):https://www.fundasaunmahein.org/2025/12/25/halo-revizaun-inkluziva-ba-konstituisaun-rdtl-atu-asegura-estabilidade-politika-haforsa-governasaun-no-aselera-dezenvolvimentu/.
Hanoin seluk, husi Ozoriu Leque (2016), hateten katak “Impaktu Sistema Semi-Presidensial ba Estabilidade Governu. Konstituisaun RDTL adapta sistema governasaun semi-presidensial hanesan Portugal ne’ebe Primeiro Ministro Chefe de Governo no President de Republica nudar Chefe do Estado maibe iha implementasaun halai liu ba parlamentaria. Bainhira asembleia constituante aprova sistema de estadu ba semi-presidensial durante prosesu elaborasaun konstituiaun RDTL iha tinan 2001 konstituante sira mos sukat ona nia vantagen no nia desvantagem”. (Fontes): https://ozorioleque-com.over-blog.com/2016/02/impaktu-sistema-semi-presidensial-ba-estabilidade-governu.html.
Ikus liu, konkluzaun halo sumariu badak katak rezultadu hanoin ne’ebé lekar iha leten, loron ruma bele sai duni realidade hodi nune’e hadia no revizaun duni ba konstituisaun da RDTL ne’ebé ita hotu hare ba. Semi-Presidencial muda ba sistema Presidencial tamba sistema presidencialista adopta diak ba povu Timor-Leste, tamba Timor-Leste ho nia populasaun mos uituan hela, bele kesi liga ba emosional istória no tradisaun kultura ne’ebé difrente lo’os kompara no nasaun sira seluk. Hein husi rezultadu refere rekomenda ba Prezidente República (PR), Dr. José M. Ramos Horta, hanesan Chefe do Estado (Kelapa Negara), bele hamosu Decretos do Presidente da República hodi hetan nia legalidade, koalia mos ba orgaun soberania Parlamentu Nacional (PN), Orgaun soberania Governu lidera husi Primeiru Ministru IX Governo Constitucional, Xanana Gusmão, nomos orgaun soberania Tribunal Rekursu. Hodi nune’e bele tun ona iha baze hodi sosializasaun no konfirmasaun ba povu em jeral iha 14 munisipiu iha Timor-Leste. Materia sosializasaun ne’e halo sistema votasaun mos diak, povu barak mak hakarak nafatin sistema semi-presidencial ka povu barak los konkorda hakarak adopta ona sistema presidencial diak liu ba povu Timor-Leste. Hare husi ne’ebá, Lei-Inan Konstituisaun RDTL mos fó dalan iha Artigu 62˚ koalia klaru lo’os katak, podér polítiku iha povu nia liman, ne’ebé sei hala’o tuir Lei-Inan haruka.
*Artigo ida ne’e la reprezenta instituisaun ne’ebé hakerek na’in haknar-an ba, maibé artigo ida ne’e opinião pessoal. Hakerek Na’in: Alumni: Universidade da Paz (UNPAZ)-Direito Criminal no Instituto Superior Cristal (ISC)-Sociologia. Iha sujestaun ruma bele haruka iha email: vicentemoises0782@gmail.com ou liga +670 75320690.









