Home Meio Ambiente MPRM Husu Komunidade Sira Hases An Husi Área Perigu Rai-Nakdoko Iha Foho...

MPRM Husu Komunidade Sira Hases An Husi Área Perigu Rai-Nakdoko Iha Foho Builo Viqueque

0
120

Foho Builo iha Postu Administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque (Foto-Alves Pinto)

Reportajen David da Costa Gusmão

Governu liu hosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), husu komunidade sira ne’ebe hela besik área afetadu hosi rai-nakdoko iha Foho Builo, postu administrativu ossu, Munisípiu Viqueque, atu hases an husi fatin perigu sira no evita hakbesik ba área risku sira ne’ebe maka rai-nakdoko ba ne’e

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten, Governu kontinua akompaña situasaun rai-nakdoko ne’ebe akontese iha iha Munisipiu Viqueque liu-liu iha Foho Builo postu ossu nian, no atualmente ekipas hosi IGTL, Proteksaun Sivíl no entidade relevante sira la’o hela iha tereinu hodi halo observasaun no kordena asaun resposta.

“Ha’u rona ona asuntu ne’e, depois IGTL mos fó ona informasaun, sira agora dadauk iha tereinu hamutuk protesaun sivíl sira no entidade sira seluk-seluk tan hodi kordena malu hela para haree,” dehan Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro ba jornalsira iha Ministeriu Finansas, Sexta 19/06.

Maibé prioridade prinsipál agora mak garante seguransa komunidade sira, liuliu ba ema ne’ebe hela besik fatin sira ne’ebe iha risku rai nakdoko. Komunidade atu evita tama ka hakbesik ba área perigu sira atu prevene akontesimentu ne’ebe bele ameasa vida no propriedade.

“Ita tenke halo maka fó atensaun ba ita nia komunidade sira, para atu hases aan husi potensia fatin sira Ne’ebe prerigu rai monu, rai nakfera, sira labele ba besik fatin sira ne’e,” nia subliña.

Kona-ba kauza fenomena ne’e, rezultadu investigasaun preliminár hatudu katak movimentu plaka tektonika sira iha rai-klaran mak bele sai hanesan fator ida ne’ebe kontribui ba rai-nakdoko ne’e. Tanba iha fatin balun, plaka sira bele soke malu ne’ebe dala ruma provoka atividade geológika hanesan akontese iha rejiaun seluk mos akontese.

“Ita haree kauza husi saida, depois investigasaun preliminary hatudu katak ikus-ikus ne’e plaka tektonika la’o hela ba malu, iha parte balun soke malu maka’as entaun parte balun rai nakdoko hanesan mos Pilipina, Sulawesi sira ne’e. Maibé ita nian ne’e palaka balun ema bolu gesekan, asves implikasaun ba rai nakdoko balun-balun,” nia afirma.

Maski nune’e, nia hateten katak sei presiza estudu no investigasaun kle’an liután atu determina ho lolos kauza husi fenomena ne’e. tanba rai-nakdoko hanesan ne’e mak fenomena natural geológiku ida, no husu públiku atu mantein kalma, alerta no kumpri orientasaun hosi autoridade kompetente sira atu minimiza risku no impaktu sira Ne’ebe bele akontese.

“Ha’u esplika hanesan jeral de’it, katak, ida ne’e buat balun fenomena natural ne’ebe geológika ida, maibé importante maka ita fó hanoin ba malu para ses husi buat sira ne’e,” nia konklui.

IGTL Esplika Sekuénsia Rai-Nakdoko iha Foho Builo Ossu

Instituto de Geociências de Timor-Leste (IGTL) fó esplikasaun ofisiál kona-ba sekuénsia rai-nakdoko ne’ebe akontese iha foho Builo Munisípiu Viqueque durante semana rua ikus ne’e, no husu komunidade atu kontinua alerta no tuir medida seguranza sira.

Tuir komunikadu ofisial ne’ebe Neon Metin asesu husi IGTL katak, hahú husi loron 7 Juñu 2026, instituisaun ne’e rejista rai-nakdoko hamutuk dala hitu ho magnitude entre 4.0 no 4.7, ne’ebe konsentra liu iha área Foho Builo, postu Administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque nian.

“Rai-nakdoko akontese iha loron 7 Juñu ho magnitude 4.7. Rai-nakdoko seluk sira mos rejista iha loron 13 Juñu (M4.2), 14 Juñu (M4.0), 15 Juñu (M4.0), 16 Juñu (M4.3), 17 Juñu (M4.0) no 18 Juñu (M4.4), ne’ebe sente maka’as iha Viqueque,” dehan iha komunikadu.

Iha komunikadu ne’e IGTL esplika, iha intensidade aas liu husi rai-nakdoko ne’e to’o nivel MMI V (Forte), no komunidade barak sente. To’o agora, iha ona relatóriu kona-ba estragus ba uma balun no alerta dezastre ne’ebe publika iha média sira.

Maibé, maski magnitude rai-nakdoko iha arredores Foho Builo tama ba kategoria moderadu de’it, rai-nakdoko sira akontese iha profundidade ki’ik entre 1 to’o 10 quilómetru husi superfísie rai. Situasaun ida ne’e halo rai-nakdoko sente maka’as liu iha área besik episentru kompara ho rai-nakdoko ne’ebe kle’an liu.

“Maski magnitude 4 de’it, ita bele sente rai-nakdoko maka’as iha área ne’ebé besik ho sentru eventu (episentru) kompara ho rai-nakdoko ida ne’ebé kle’an liu ho magnitude ne’ebe hanesan,” hatete iha komunikadu.

Maibé Kona-ba kauza rai-nakdoko, IGTL dehan Timor-Leste lokaliza iha zona tektonika ativu ida, ne’ebe plaka Austrália kontinua movimenta ba norte no kolide ho Arku Banda ho velosidade maizumenus 7 sentímetru kada tinan.

Movimentu ne’e akumula presaun iha rai-okos no, bainhira presaun ne’e aas liu, bele forma falha geolójika ne’ebe provoka rai-nakdoko.

Bazeia ba dadus preliminár, rai-nakdoko sira iha Foho Builo bele iha relasaun ho movimentu falha (fault) sira besik, inklui falha Mata Bia (Mata Bia Fault) no Falha (Fault) seluk iha parte sul área  Builo nian. Maibé, IGTL dehan seidauk possível atu determina ho serteza falha ida ne’ebe diretamente provoka rai-nakdoko sira ne’e.

Instituisaun ne’e mos alerta katak rai-nakdoko sira bele aumenta risku fatuk monu no rai-halai (deslizamentu), liu-liu iha foho lolon aas, rai ne’ebe la estável no depois udan boot.

Tanba ne’e, komunidade ne’ebe hela besik Foho Builo, atu evita área talude no foho lolon aas, kuidadu bainhira uza estrada ne’ebe pasa iha área foho nian no observa sinal fatuk monu.

Kona-ba relatóriu komunidade nian ne’ebe observa tahu kor sinza sai husi rai, IGTL esplika katak fenómenu ne’e bele liga ho mud seep ka mud diapir, ne’ebe akontese bainhira tahu, bee no gás iha pressaun aas iha rai-okos sai ba superfísie liuhosi dalan ne’ebe loke tanba rai-nakdoko.

Maske nune’e, IGTL subliña katak fenómenu ne’e la’os lava no la’os erupsaun vulkánika. Maibé, komunidade tenke evita besik fatin ne’e, tanba rai bele mamar no la estável, no labele sunu ahi ka fuma sigaru tanba possibilidade iha gás naturál hanesan metanu.

IGTL husu komunidade atu nafatin kalma no prepara an ba aftershock sira ne’ebe bele akontese. Husu públiku sira mos labele fahe boatu ka informasaun ne’ebe seidauk konfirma, verifika kondisaun uma nian, asegura mobília no sasán todan sira, no prepara planu emerjénsia ho família.

Maibé IGTL mos sei kontinua monitoriza situasaun rai-nakdoko iha Foho Builo  ne’e no sei kontinua fó informasaun ba públiku sira bainhira iha iha informasaun importante sira ne’ebe maka liga ho rai-nakdoko.

NO COMMENTS